Autor: Gigi

27.04.2020

Pišem ovo pismo zato što sam ubeđen u dve stvari: (1) naš sadašnji novac je suštinski slomljen, (2) korišćenje boljeg novca će dugoročno koristiti posebno vama — ali i društvu uopšte — na duži rok.

Novac je osetljiva tema — većina ljudi ne voli da priča o njemu, bilo zato što ga imaju malo i postiđeni su, bilo zato što ga imaju mnogo i uplašeni su. Još je manje onih koji znaju bar nešto o prirodi našeg novca, što je prilično šokantno — ipak je novac ključni alat naše civilizacije.

Svet se drastično promenio u poslednjih par decenija, kao i svet novca. Bojim se, međutim, da se suštinska priroda našeg monetarnog sistema nije promenila nabolje. Sama činjenica da vlade širom sveta stvaraju trilione (sa velikim T) dolara ni iz čega svedoči o tome koliko je naš monetarni sistem odvojen od stvarnosti.

Nadam se da će ovo pismo posejati seme za bolju budućnost. Bolju budućnost za vas lično — i bolju budućnost za sve nas. Delimično vam pišem zato što sam zabrinut zbog onoga što tek dolazi. Ipak, osećam nadu, jer ovoga puta imamo izlaz — imamo Plan B.

Plan B

Do sada ste verovatno već čuli za Bitkoin. To je ime koje se odomaćilo, često se pominje u glavnim medijima, na televiziji (gledam u vas, CNBC) i spominje se u pop-kulturi (Simpsonovi, Gospodin Robot, Silicijumska dolina, Štreberi, Uvod u anatomiju, Porodični čovek i opet Simpsonovi). Šta god da znate ili mislite da znate o Bitkoinu — ima tu više nego što se na prvi pogled čini.

Iako se o Bitkoinu dosta govorilo u mejnstrim medijima, i dalje postoji veliko nerazumevanje toga šta je Bitkoin i kakva će biti njegova uloga u svetu. Ipak, delom zahvaljujući sve neodgovornijim monetarnim intervencijama FED-a i sličnih institucija, čak se i mejnstrim narativ počinje menjati.

Bitkoin više nije sinonim za kriminal i „darknet“ novac. Danas on sve više postaje sinonim za čvrst novac, zaštitu od postojećeg sistema, glas za slobodu, drugačiji pogled na svet.

Ako ovo čitate, a još uvek nemate Bitkoin, možda bi trebalo da razmislite o tome da ga nabavite u nekoj meri. Nikada nije bilo lakše nego danas doći do malo satošija (sićušnih delova Bitkoina) i tako postanete rani korisnici budućeg globalnog novca.

Upozoravam vas: neću vam objašnjavati kako Bitkoin funkcioniše. Neću vam pričati ni o njegovoj fascinantnoj istoriji, ni o njegovom tajanstvenom tvorcu, ni o briljantnom dizajnu, kriptografiji i teoriji igara koja stoji iza njega. Neću govoriti ni o ekonomskim teorijama, ni o monetarnim svojstvima, ni o istoriji novca. Postoji mnogo izvora koji sve to detaljno obrađuju. Na kraju krajeva, ovo bi trebalo da bude pismo, a ne knjiga.

Međutim, baš zato što mi je stalo do vas, govoriću vam jednu stvar, iznova i iznova: počnite da sakupljate satošije što je pre moguće.

Sakupljajte satošije počevši od danas

Možda mislite da kasnite na žurku, da je brod već otplovio. Grešite. Još uvek je rano. Bitkoin će nastaviti svoj put, rasti u veličini i vrednosti, proždiraće državne fiat valute koje danas vladaju svetom.

Kako znam da je i dalje rano? Pa, iako je većina ljudi danas čula za Bitkoin, veoma mali broj ga zaista poseduje ili koristi. Dalje, ako uporedimo tržišnu kapitalizaciju Bitkoina sa drugim oblicima imovine i/ili novca, vidi se da Bitkoin još uvek ima ogroman prostor za rast.

U trenutku dok ovo pišem, tržišna kapitalizacija Bitkoina je oko 137 milijardi dolara. Ukupna tržišna kapitalizacija zlata je oko 9 triliona dolara (otprilike 65 puta veća od Bitkoina). Tržišna kapitalizacija nekretnina na globalnom nivou iznosi oko 228 triliona dolara (otprilike 1664 puta više).

Bitkoin može da preuzme deo ove vrednosti (u slučaju nekretnina) ili čak celu (u slučaju zlata), usput demonetizujući ove i druge vrste imovine. Još jednom: i dalje smo u ranoj fazi.

"Nalazimo se u procesu preračunavanja sveta kroz satošije." - Bitcoin Tina

Naravno, kupovina i čuvanje bitkoina nisu jednostavni. Lako je „upucati se u nogu“. Lako možete biti prevareni. Moguće je i da zauvek izgubite pristup svom Bitkoinu. Zato, jedno upozorenje: edukujte se i opredelite se za oprezniji pristup.

Nažalost, ja nisam imao svog „Bitkoin lika“ koji je razumeo šta se dešava. Nisam imao tog jednog prijatelja koji bi mi rekao „veruj mi, samo kupi malo Bitkoina“ — ili još bolje: „veruj mi, samo kupuj pomalo i redovno.“

Zato bih sada voleo da ja budem taj "Bitkoin lik" za vas. Evo šta bih vam rekao, kao prijatelj: „počnite da sakupljate satošije, danas.“ Ako već to radite, super. Ako ne, počnite da sakupljate. Nije toliko teško!

Zašto je Bitkoin neophodan

Nama, kao društvu, više je potreban Bitkoin nego što smo mi potrebni Bitkoinu. Novac je suštinski alat za svaku saradnju velikih razmera. On je merni uređaj, rešenje problema trampe, sredstvo za čuvanje bogatstva kroz prostor i vreme i još mnogo toga. Ukratko: novac je neophodan da bi jedno složeno društvo uopšte moglo da funkcioniše.

Međutim, niz finansijskih kriza i skorašnji događaji oko izvesne virusne epidemije jasno su pokazali da je naš novac, u svojoj suštini, pokvaren.

"Suštinski problem sa konvencionalnom valutom jeste ogromna količina poverenja koja je neophodna da bi ona funkcionisala. Centralnoj banci se mora verovati da neće obezvrediti valutu, ali istorija fiat valuta prepuna je kršenja tog poverenja." - Satoši Nakamoto

Virus nas nije samo podsetio na krhkost ljudskog života, već je ogolio i krhkost naših lanaca snabdevanja i drugih globalnih sistema. Posebno je istakao apsurdnost našeg finansijskog i monetarnog sistema. U roku od nekoliko dana prešli smo sa štampanja milijardi na trilione, zatim na predloge o kovanju platinastih novčića nominalne vrednosti od trilion dolara, pa sve do neograničenog kvantitativnog popuštanja i „beskonačnog novca“. Ekonomisti i političari govore o spasavanju ekonomije, o ubrizgavanju likvidnosti, o kvantitativnom popuštanju, o reverznim sporazumima, o (ponovnom) spasavanju onih koji su „preveliki da bi propali“ — o tome kako čine sve što je u njihovoj moći da prolongiraju neizbežni kolaps, da još jednom odlože rešavanje problema za neko buduće vreme.

Iako njihov žargon zvuči fensi, posledice su jednostavne: jedan od ključnih alata naše civilizacije je iskrivljen i poremećen. Hiperinflacija je ono što se događa kada se taj alat, pod stalnim pritiskom, konačno slomi.

Sa hiperinflacijom ili bez nje, posledice po pojedinca uvek su iste: novac koji štedite biva obezvređen, a njegova kupovna moć umanjena. Nije ni važno da li vam novac leži ispod dušeka ili na bankovnom računu.

"Svet je poludeo i sistem je slomljen." - Rej Dalio

Kako Rej Dalio elokventno objašnjava: naš monetarni sistem zasnovan na dugu je u svojoj suštini pokvaren. Bitkoin to ispravlja. Ispravlja zato što nije zasnovan na dugu. Ispravlja zato što ima strogo ograničenu ponudu. Ispravlja zato što se ne može proizvoljno stvarati; zato što ne postoje "čuvari sistema", nema centralnih autoriteta koji bi ga mogli iskvariti.

Bitkoin je protivotrov za savremenu monetarnu teoriju. Neophodan je da bi se popravio korumpirani svet fiat novca.

Najbolji novac koji smo ikada imali

Monetarna svojstva Bitkoina osmišljena su da suštinski budu superiorna u odnosu na sve druge oblike novca. Izuzetno je prenosiv, savršeno oskudan, visoko deljiv, lako proverljiv, postojan, zamenljiv i izvanredno otporan na cenzuru. Kako moj prijatelj voli da kaže: Bitkoin su komadići super-zlata koji lete unutar nezaustavljivog Pejpala. To je najbolji novac koji smo ikada imali.

Ovakva svojstva Bitkoinu ne dodeljuje nijedan centralni autoritet. Ona prirodno izviru iz samog sistema, što je činjenica podjednako lepa koliko je i važna. Stoga je Bitkoin narodni novac: za ljude, od ljudi. Niko ga ne kontroliše; svako može proveriti njegovu autentičnost i koristiti ga.

"Kupujte zemlju. Takvu robu više ne proizvode." - Vil Rodžers

Vil Rodžers je imao dobru ideju: oskudnost ima vrednost. Ipak, kao sredstvo za čuvanje vrednosti, Bitkoin je u mnogim aspektima superiorniji od zemlje (kao i zlata, uostalom). Nijednu drugu imovinu ne možete „magično“ preneti preko interneta ili drugih komunikacionih kanala. Bitkoin ima najveću koncentraciju vrednosti od svih oblika imovine, budući da se radi o čistoj informaciji. Možete imati Bitkoin u vrednosti od milijardu dolara samo u svojoj glavi, zadržavajući svoje bogatstvo čak i ako vas skinu do gole kože.

Iako o Bitkoinu postoji mnogo zabluda, sledeće su verovatno najrasprostranjenije:

• Bitkoin je preskup
• Bitkoin je stara tehnologija
• Bitkoin je previše komplikovan
• Bitkoin je rizičan i spekulativan
• Bitkoin će biti zamenjen drugim novčićem

Hajde ukratko da prođemo kroz svaku od ovih zabluda.

Bitkoin je previše skup: Naprotiv! Ne dozvolite da vas pristrasnost tipa „treba mi ceo koin“ prevari. Bitkoin je i dalje veoma jeftin. Ipak, ako tako razmišljate, u dobrom ste društvu. Ljudi su mislili da je Bitkoin preskup još od njegovog nastanka. Uvek će vam delovati preskupo ako vam je pogled na stvari i dalje ukorenjen u fiat novcu.

Bitkoin je stara tehnologija: Pre svega, Bitkoin je monetarna, a ne tehnološka inovacija. Njegov cilj je da zameni monetarnu osnovu našeg društva — on nije sledeća viralna aplikacija za vaš pametni telefon. Drugo, Bitkoin se poboljšava i razvija velikom brzinom. Praktično je nemoguće ispratiti sve što se dešava na svim frontovima.

Bitkoin je previše komplikovan: Priznajem, Bitkoin nije baš lak za razumevanje. (Ali nije ni tradicionalni finansijski sistem.) Srećom, kao i kod svih drugih složenih tehnologija, za korišćenje nije potrebno potpuno razumevanje. Da jeste, verovatno ne biste mogli da koristite svoj pametni telefon, internet ili da vozite auto. A što se samog korišćenja tiče, Bitkoin svakim danom postaje sve jednostavniji. Baš kao što korišćenje interneta pre par decenija nije bilo naročito lako, tako i korišćenje Bitkoina danas može ponekad biti izazovno.

Bitkoin je rizičan i spekulativan: Ne spekulišite. Ostanite skromni i počnite da štedite satošije. Ako vam ni to nije dovoljno, šta kažete na činjenicu da je portfolio sa 5% Bitkoina i 95% keša nadmašio akcije kako po riziku, tako i po prinosu svake godine u poslednjih 6 godina? I dalje previše rizično?

Bitkoin će biti zamenjen nekim drugim novčićem: Bitkoin je neprikosnoveni kralj i jedini ozbiljan kandidat za digitalnu oskudnost. Ima najbolje mrežne efekte, najveću likvidnost i ubedljivo najviši nivo bezbednosti. Ništa mu ne može prići i ne želim da trošim nimalo digitalnog mastila pominjući druge novčiće po imenu. Sve što imam da kažem o kopijama Bitkoina je sledeće: ne dirajte ih. Iako je zov sirena šitkoina teško ignorisati, zovu se šitkoini s razlogom. Bitkoin se ne može kopirati. To je izum nastao tokom jedinstvenog sticaja okolnosti u okruženju u kom pobednik uzima sve.

"Postoji Bitkoin i postoji šitkoin". - Voren Dejvidson

Šitkoini su slepa ulica. Ne krećite tim putem. Tamo vas ne očekuje ništa osim bola i patnje.

Zašto je sakupljanje satošija superiorno

U ovom trenutku, jedan američki dolar će vam kupiti 14.488 satošija. Potrošite 70 dolara i postali ste satoši-milioner. Bitkoin jeste skup. Satošiji su jeftini.

Kao što je već pomenuto, Bitkoin je veoma deljiv. Opet, ne dozvolite da vas pristrasnost prema jedinici (unit bias) zavara: Bitkoina ima dovoljno za svakoga. Pokušaj kupovine velike količine Bitkoina obično vodi ka pokušaju tempiranja tržišta. Sakupljanje satošija uklanja taj psihološki pritisak. Još bolje: postoji mnogo servisa koji vam omogućavaju automatizaciju procesa štednje u satošijima. Podesite jednom i zaboravite, a vaš štek raste automatski. Nema potrebe da brinete o savršenom trenutku, nema paničnog proveravanja cene, nema izloženosti menjačnicama.

Svi znamo staru izreku: „Najbolje vreme da posadite drvo bilo je pre 20 godina. Drugo najbolje vreme je sada.“ Isto važi i za sakupljanje satošija — samo što Bitkoin nije postojao pre 20 godina. Sada je star nešto više od 11 godina, a u globalnu svest je ušao tek pre par godina.

"Najbolji trenutak za kupovinu Bitkoina bilo je pre 10 godina. Drugi najbolji trenutak je sada."

Poenta je sledeća: nemojte kriviti sebe zato što trenutno imate 0% svog portfolija u Bitkoinu. Nije kasno da se pokrenete sa nulte tačke. Ponovo: nije kasno. Još uvek je rano. Trenutno je još uvek moguće menjati drugi novac za Bitkoin. U budućnosti ćete verovatno morati da ga zarađujete. Razmislite ovako: ako se nastavi putanja na kojoj se nalazi Bitkoin, nikada neće postojati loš trenutak da svoju fiat valutu razmenite za Bitkoin.

Bitkoin je igra akumulacije. Kada to jednom shvatite, sakupljanje satošija postaje očigledna strategija. Neelastična ponuda i relativno mala tržišna kapitalizacija čine Bitkoin volatilnijim od drugih oblika imovine. (Iako je, u poređenju sa skorašnjim kretanjima na tradicionalnim tržištima, Bitkoin relativno stabilan.) Štednja u satošijima vam omogućava da ignorišete volatilnost tržišta. Fokus je na pasivnoj akumulaciji, a ne na trgovanju.

"Bitkoin je novi oblik novca koji je digitalan i nezavisan od svetskih vlada i korporacija. Teško ga je zapleniti, blokirati ili obezvrediti inflacijom, a lako ga je poslati bilo gde u svetu. To je najbolji novac koji smo ikada imali. Kako sve više ljudi bude to shvatalo, cena bi trebalo da raste." - Mat Odel

Ako pogledate sa dovoljno velike udaljenosti, postaje očigledno da se cena Bitkoina vremenom kreće prema gore. Postoje razlozi da verujemo da će se taj trend nastaviti. Čak i uz taj uzlazni trend, cena Bitkoina će verovatno ostati volatilna još neko vreme. Moj savet: ignorišite cenu. Pokrenite se sa nulte tačke. Da li i dalje posedujete nula satošija? Dosta zabušavanja — počnite sa sakupljanjem!

Nekoliko stvari koje treba imati na umu:

• Nemojte trgovati
• Pokrenite se sa nulte tačke
• Podesite automatski DCA (dollar-cost-averaging)
• Svi misle da su zakasnili
• Možete kupiti samo delić Bitkoina
• Treće strane od poverenja su bezbednosne rupe
• Vreme provedeno na tržištu je važnije od tempiranja tržišta
• Postoji zlato i postoji zlato za budale - držite se podalje od šitkoina

Možda mislite da nemate dovoljno novca da biste počeli sa sakupljanjem satošija. Čisto sumnjam. Ako ovo čitate, verovatno ste na nivou 4 i možete odvojiti dolar ili dva dnevno. Zapamtite: za par dolara možete kupiti na desetine hiljada satošija. Postoje i posredni načini za gomilanje satošija, kao što su kešbek servisi koji vam vraćaju novac u satošijima. Takođe se možete otarasiti neke loše navike i početi sa štednjom tako ušteđenog novca u satošijima. Dve muve jednim udarcem itd.

Satošiji su i dalje smešno jeftini. Kladim se da će uskoro doći vreme kada više nećete moći da dobijete na desetine hiljada satošija za 1 dolar. Kupovna moć dolara stalno opada; kupovna moć Bitkoina je istorijski rasla. Ipak, čak i ako cena Bitkoina nastavi drastično da raste, verovatno ćete još neko vreme moći da dođete do par satošija za 1 dolar ili manje.

Skeptični ste, kapiram. I ja sam bio skeptičan. Trebalo mi je mnogo vremena da shvatim o čemu se zapravo radi kada je Bitkoin u pitanju. Još mi je duže trebalo da dovoljno poverujem u ovaj magični internet novac da bih ga zaista kupio. A posle toga, prošlo je određeno vreme dok nisam prestao sa trgovanjem i počeo da akumuliram. Nadam se da ću vam uštedeti puno vremena i nerviranja time što ću vam preneti sledeće: počnite da sakupljate satošije. Što ranije počnete i što više automatizujete postupak, to bolje.

Nakon svega rečenog, jedno upozorenje:

Nikada nije bilo bolje vreme da počnete da štedite u Bitkoinu. Postoji mnogo servisa koji vam omogućavaju da automatski pretvarate određenu sumu svoje lokalne valute u Bitkoin svake nedelje, meseca ili čak svakog dana. Suzdržaću se od konkretnih preporuka, jer bi neki od ovih servisa vrlo brzo mogli da zastare. Koji je servis najbolji za vas, na vama je da otkrijete. Kontaktirajte svog najbližeg „Bitkoin lika“. Ako on ne zna šta znači „sakupljanje satošija (stacking sats)“, onda nađite boljeg Bitkoin lika. (A ako se ispostavi da sam ja taj lik, slobodno mi se javite.)

„Posedovanje Bitkoina je jedna od retkih asimetričnih opklada u kojoj ljudi širom sveta mogu da učestvuju.“ - Vidžaj Bojapati

Iako je Bitkoin ulaganje u budućnost, ja ga ne doživljavam nužno kao spekulativnu investiciju. Takođe ga ne vidim kao imovinu koju treba jednog dana prodati za dolare, evre ili jene. Kako mim kaže: kada budeš spreman, nećeš morati da prodaješ svoj Bitkoin.

Kada budete spremni, spremni ste

Razmenjivanjem svog fiat novca za Bitkoin prelazite iz sistema koji je po prirodi nestabilan u sistem koji je antifragilan. To je osiguranje vaše imovine i glas za bolji, pošteniji temelj društva. Verujem da Bitkoin još uvek ima ogroman potencijal za rast. Tako da - što pre počnete sa izlaganjem ovom novom obliku novca, to ćete biti bolje pripremljeni da profitirate od njegove rastuće kupovne moći. Drugim rečima: želite da počnete sa sakupljanjem satošija što je pre moguće. Ipak, takođe verujem da ćete razumeti Bitkoin tek onda kada budete spremni za to. Shodno tome, verujem i da će prvi delići Bitkoina pronaći svoj put do vas onog trenutka kada vi budete spremni da ih primite. „Možete dovesti konja do vode, ali ga ne možete naterati da pije“, kako kaže poslovica.

Shvatićete da posedovanje Bitkoina zahteva ličnu odgovornost: moraćete sami da istražujete, da naučite kako se koristi i čuva na siguran način, kao i da mnoge stvari radite sami – stvari koje je do sada za vas obično obavljala neka treća strana. Ništa u životu nije besplatno, a slobode koje ti Bitkoin pruža dolaze po cenu lične odgovornosti.

U svakom slučaju, Bitkoin je spreman kad i ti. Neće nestati i niko neće moći da vas spreči da ga nabavite ako ste spremni da to uradite. U tome i jeste lepota Bitkoina: uvek će biti tu za vas, bez obzira na to da li ćete ga koristiti ili ne.

Naravno, Bitkoin je čudna zverka. Složen je, naporan za razumevanje, možda čak i malo zastrašujuć. Međutim, što se pre sprijateljite sa tim čudnim stvorenjem, to ćete biti bolje osposobljeni za budućnost. A verujem da je najbolji način da se sprijateljite sa njim taj da počnete da sakupljate satošije. Kao što je jedan mudri starac jednom rekao: „Samo kupi Bitkoin, nije to tako teško.“

Odricanje od odgovornosti: Ovo bi trebalo da se podrazumeva ali, bojim se, moram da kažem eksplicitno: ovo nije finansijski savet. Ovo nije investicioni savet. Napisao sam ovo pismo da bih imao nešto pri ruci kada mi se prijatelji ili porodica jave sa pitanjima o Bitkoinu. Objavio sam ga zato što sam mislio da bi i drugima mogao biti koristan. Ako me ne znate iz stvarnog života, ja sam za vas samo neki random lik s interneta. Mogu isto tako da budem i pas. Ponašajte se u skladu s tim.

Autor: Gigi / Prevod na hrvatski: Robi

"Jedan svjetleći sat na nebu

Proglasio da vrijeme nije ni krivo ni ispravno."

-Robert Frost, Upoznat s noći (1928)

"Vrijeme je za nas još uvijek velika misterija. To nije ništa više od koncepta; ne znamo da li uopće postoji..."

-Clifford D. Simak, Shakespearov planet (1976)

Vrijeme je novac, ili se tako barem kaže. Iz toga slijedi da je novac također vrijeme: prikaz kolektivne ekonomske energije koju je pohranilo čovječanstvo. Međutim, veza između vremena i novca je zamršenija nego što bi se na prvi pogled moglo činiti. Ako novac ne zahtijeva vrijeme za stvaranje, on ne funkcionira baš dobro kao novac, ili ne funkcionira dugo. Dublje, kao što ćemo vidjeti, praćenje stvari u informacijskom području uvijek podrazumijeva praćenje vremena.

Čim novac postane digitalni, moramo se dogovoriti oko definicije vremena i u tome leži cijeli problem. Možda mislite da je određivanje vremena jednostavno kao i pogledati na bilo koji sat u blizini, i bili biste u pravu kada su u pitanju svakodnevni zadaci. Ali kada je u pitanju sinkronizacija stanja globalne, suparničke, distribuirane mreže, otkrivanje točnog vremena postaje gotovo nerješiv problem. Kako odrediti vrijeme ako se satovima ne može vjerovati? Kako stvoriti koncept singularnog vremena ako se vaš sustav proteže kroz galaksiju? Kako mjeriti vrijeme u bezvremenskom carstvu? I što je uopće vrijeme?

Da bismo odgovorili na ova pitanja, morat ćemo pobliže pogledati sam koncept vremena i kako Bitcoin stvara svoje vrijeme: vrijeme bloka --- poznatije kao visina bloka. Istražit ćemo zašto je problem mjerenja vremen~~~~a usko povezan s vođenjem evidencije, zašto u decentraliziranom sustavu ne postoji apsolutno vrijeme i kako Bitcoin koristi kauzalnost i nepredvidljivost kako bi izgradio vlastiti osjećaj sadašnjeg trenutka.

Uređaji za mjerenje vremena transformirali su civilizacije više puta. Kao što je Lewis Mumford rekao 1934.: "Sat, a ne parni stroj, ključni je stroj modernog industrijskog doba." Danas, opet je uređaj za mjerenje vremena onaj koji transformira našu civilizaciju: sat, a ne računala, je istinski ključni uređaj modernog informacijskog doba. A taj sat je Bitcoin.

Vođenje uredne evidencije

Neka dijete nauči brojati stvari i tako dobiti pojam broja. Te se stvari, u svrhu brojanja, smatraju sličnima i mogu biti pojedinačni objekti ili skupine.

-David Eugene Smith, Nastava osnovne matematike (1900)

Vrlo široko govoreći, postoje dva načina praćenja stvari: fizički tokeni (žetoni) i vođenje evidencije. Možete izravno koristiti artefakte iz stvarnog svijeta, npr. nekome dati morsku školjku, novčić ili neku drugu opipljivu stvar, ili možete replicirati stanje svijeta tako što ćete zapisati što se dogodilo na komad papira.

Zamislite da ste pastir i želite se pobrinuti da se cijelo vaše stado vrati kući. Na svaku ovcu možete staviti ogrlicu, a čim se ovca vrati kući, jednostavno skinete ogrlicu i objesite je u svoju šupu. Ako imate jednu vješalicu za svaku ogrlicu, znat ćete da se svaka ovca sigurno vratila čim se sve vješalice popune. Naravno, možete ih i prebrojati i voditi evidenciju. Međutim, morat ćete stvoriti novu evidenciju svaki put kada počnete brojati, a također ćete morati paziti da niti jednu ovcu ne prebrojite dvaput (ili ne prebrojite uopće).

Novac je u biti alat za praćenje tko je kome koliko dužan. Općenito govoreći, sve što smo do sada koristili kao novac spada u dvije kategorije: fizički artefakti i informativni popisi. Ili, da koristimo uobičajeniji jezik: žetoni (token) i evidencije (ledger).

Važno je shvatiti inherentnu razliku ovih kategorija, pa dopustite da to eksplicitno istaknem: prva metoda - fizički žeton - izravno predstavlja stanje stvari. Drugi - evidencija - posredno odražava stanje stvari. Svaki od njih ima prednosti i nedostatke. Na primjer, žetoni su fizički i distribuirani; evidencije su informacijske i centralizirane. Žetoni inherentno ne zahtijevaju povjerenje; evidencije zahtijevaju.

U digitalnom području --- bez obzira na to koliko vas gurui marketinga intenzivno pokušavaju uvjeriti u suprotno --- možemo koristiti samo evidencije. To je informatičko područje, a ne fizičko. Čak i ako određenu vrstu informacija nazovete "žetonom“ (tokenom), ona je i dalje savitljiva informacija, zapisana na tvrdom disku ili nekom drugom mediju koji može sadržavati informacije, što ih zapravo čini informatičkim zapisom.

Evidencijska priroda svih digitalnih informacija glavni je uzrok problema dvostruke potrošnje. Informacije nikada izravno ne predstavljaju stanje svijeta. Nadalje, kretanje informacija podrazumijeva kopiranje. Informacija postoji na jednom mjestu, a da biste je "premjestili", morate je kopirati na drugo mjesto i izbrisati na izvoru. Ovaj problem ne postoji u fizičkom području. U fizičkom području, zapravo možemo premjestiti stvari od točke A do točke B. Informatičko područje nema ovo svojstvo. Ako želite "premjestiti" informacije s popisa A na popis B, morate ih kopirati s A na B. Ne postoji drugi način.

Drugi način razmišljanja o tome je u smislu jedinstvenosti. Fizički tokeni su jedinstveni spojevi atoma čije sastavljanje nije lako replicirati. Čista informacija nema ovo svojstvo. Ako možete pročitati informacije, možete ih i savršeno kopirati. Praktično govoreći, proizlazi da su fizički tokeni jedinstveni, a digitalni tokeni nisu. Čak bih tvrdio da je "digitalni token" pogrešan naziv. Token može predstavljati tajnu informaciju, ali nikada neće predstavljati jedinstvenu, singularnu informaciju koja se ne može kopirati.

Ova razlika u svojstvima pokazuje da zaista ne postoji način za "predaju" informacija. Nemoguće je proslijediti digitalni token kao što biste proslijedili fizički jer nikada ne možete biti sigurni je li izvorni vlasnik uništio informacije na svom kraju. Digitalni tokeni, kao i sve informacije, mogu se širiti samo poput ideje.

... ako ti imaš jabuku, i ja imam jabuku, i mi zamijenimo jabuke --- svaki ostanemo sa samo jednom jabukom. Ali ako ti i ja imamo ideju i zamijenimo ideje --- svaki ostanemo s dvije ideje.

-Charles F. Brannan (1949)

Fizički tokeni --- ono što nazivamo "gotovina"--- slobodni su od ove dileme. U stvarnom svijetu, ako mi date novčić, vaš novčić je nestao. Nema čarobnog umnožavanja novčića, a jedini način da mi ga date je da mi ga fizički predate. Zakoni fizike ne dopuštaju vam da ga dvostruko potrošite.

Iako dvostruka potrošnja postoji u nedigitalnom području --- George Parker, prevarant koji je slavno "dvostruko potrošio" Brooklynski most i druge znamenitosti padaju na pamet --- zahtijeva razrađenu obmanu i lakovjerne kupce. U digitalnom području nije tako.

U digitalnom području, budući da uvijek imamo posla samo s informacijama, dvostruka potrošnja je inherentni problem. Kao što znaju svi koji su ikada kopirali datoteku ili koristili copy-and-paste, informacija je nešto što možete savršeno kopirati i nije vezana za medij na kojem se nalazi. Ako imate digitalnu fotografiju, na primjer, možete je kopirati milijun puta, pohraniti neke kopije na USB stick i poslati je tisućama različitih ljudi. Savršene kopije su moguće jer informacije omogućuju besprijekorno ispravljanje pogrešaka, što eliminira degradaciju. I kao vrhunac, nema gotovo nikakve cijene za umnožavanje i nema načina da se odredi koje je bio original.

Opet: kada su informacije u pitanju, kopiranje je sve što postoji. Jednostavno ne postoji način da se digitalne informacije premjeste od točke A do točke B. Informacije se uvijek kopiraju od A do B, a ako je proces kopiranja bio uspješan, originalna kopija A se briše. Zbog toga je problem dvostruke potrošnje tako kompliciran. U odsustvu središnjeg autoriteta, ne postoji način da se bilo što premjesti od A do B na način koji ne uključuje povjerenje. Uvijek morate vjerovati da će izvornik biti izbrisan. Prirodna nuspojava je da je, kada su u pitanju digitalne informacije, nemoguće reći koliko kopija postoji i gdje bi te kopije mogle biti.

Zbog toga, korištenje digitalnih "tokena" kao novca ne može i nikada neće funkcionirati. Budući da tokeni svoju pouzdanost deriviraju iz toga što ih je teško reproducirati, kao rezultat njihove jedinstvene fizičke konstrukcije, ova kvaliteta nestaje u digitalnom području. U digitalnom području, tokenima se ne može vjerovati. Kao rezultat prirode intrinzičnih svojstava informacija, jedini održivi format za digitalni novac nije token već evidencija --- što nas dovodi do problema vremena.

Tokeni su bezvremenski, evidencije nisu

Jer ono što se vidi je prolazno, a nevidljivo je vječno

-Pavao iz Tarsa, Korinćanima 4,18b

Kada su u pitanju fizički tokeni, vrijeme transakcije nije važno. Novčiće ili imate u džepu, ili ih nemate; možete ih potrošiti ili ne možete. Jednostavan čin posjedovanja jedini je preduvjet za trošenje. Za ostalo se brinu zakoni prirode. U tom smislu, fizički tokeni su bezvremenski i nisu bazirani na povjerenju.

Kada je riječ o evidencijama, fizički posjed pada u vodu. Tko god ima kontrolu nad evidencijom, mora se pobrinuti da stvari budu u redu. Ono što inače osiguravaju zakoni fizike, a to je da ne možete trošiti novac koji nemate i ne možete trošiti novac koji ste već potrošili, mora se provoditi po ljudskim pravilima. Upravo ta pravila uređuju uredan rad i održavanje evidencije, a ne zakoni fizike.

Prelazak sa zakona fizike na pravila koja je stvorio čovjek je srž problema. Pravila koja je stvorio čovjek mogu se savijati i kršiti, zakoni fizike ne toliko. Na primjer, ne možete jednostavno "izmisliti" fizički zlatnik. Morate ga iskopati iz zemlje. Možete, međutim, apsolutno izmisliti zlatnik na papiru. Da biste to učinili, jednostavno dodate unos u evidenciju i date si nekoliko novčića. Ili, u slučaju središnjih banaka, jednostavno dodajte nekoliko bilijuna s nekoliko pritisaka na tipke na računalu. (Otkačeni financijski ljudi to zovu "rehipotekacija", "bankarstvo s frakcionalnim rezervama" ili "kvantitativno ublažavanje" --- ali nemojte da vas to zavara, sve je isto: izmišljanje novca.)

Da bi evidencije i oni koji njima manipuliraju bili pošteni, potrebne su redovite, neovisne revizije. Mogućnost obračuna svakog pojedinog unosa u evidenciju nije luksuz. Revizori moraju biti u mogućnosti pregledavati knjige --- unatrag u vrijeme --- kako bi knjige bile poštene i funkcionirale. Bez pouzdanih vremenskih oznaka, provjera interne konzistentnosti knjige je nemoguća. Neophodan je mehanizam za uspostavljanje nedvosmislenog reda.

Bez apsolutnog osjećaja za vrijeme, ne postoji način da imamo definiran redoslijed transakcija. A bez definiranog redoslijeda transakcija, pravila evidncije se ne mogu poštivati. Kako inače možete biti sigurni koliko novca zapravo imate? Kako inače možete biti sigurni da su stvari u redu?

Razlika između tokena i evidencija naglašava potrebu za praćenjem vremena. U fizičkom području, kovanice su bezvremenski artefakti koji se mogu razmjenjivati bez nadzora. U digitalnom području, žigosanje novčića zahtijeva žigosanje vremena.

Centraliziranje žigosanja novčića

Vrijeme: izvrstan graver ili brisalo.

-Yahia Lababidi (r. 1973)

Uobičajeni način rješavanja problema dvostruke potrošnje --- problem osiguravanja da se digitalni prijenos dogodi samo jednom --- je imati središnji popis transakcija. Nakon što imate središnji popis transakcija, imate jednu knjigu koja može djelovati kao jedini izvor istine. Rješavanje problema dvostruke potrošnje jednostavno je kao da prođete kroz popis i provjerite je li sve ispravno. Ovako PayPal, Venmo, Alipay i sve banke ovoga svijeta --- uključujući središnje banke --- rješavaju problem dvostruke potrošnje: putem središnjeg tijela.

Problem je naravno što primatelj plaćanja ne može provjeriti da jedan od vlasnika nije duplo potrošio novčić. Uobičajeno rješenje je uvesti pouzdano središnje tijelo, ili kovnicu, koja provjerava svaku transakciju na dvostruku potrošnju. [...] Problem s ovim rješenjem je u tome što sudbina cijelog novčanog sustava ovisi o tvrtki koja vodi kovnicu, a svaka transakcija mora prolaziti kroz njih, kao i kroz banku.

-Satoshi Nakamoto (2009)

Vrijedi istaknuti da Satoshi nije uspio postignuti da se informacije ne mogu kopirati. Svaki dio bitcoina --- njegov izvorni kod, evidencija, vaš privatni ključ --- može se kopirati. Sve se to može duplicirati i mijenjati. Međutim, Satoshi je uspio izgraditi sustav koji kopije koje krše pravila čini kompletno i potpuno beskorisnima. Bitcoin mreža izvodi zamršen ples kako bi odlučila koje su kopije validne, a koje nisu, a upravo taj ples unosi dragocjenost u digitalno carstvo. I kao kod svakog plesa, potrebna je temporalna mjerna palica koja diktira ritam.

Čak i centralizirana evidencija može riješiti problem dvostruke potrošnje samo ako ima dosljedan način praćenja vremena. Uvijek treba znati tko je kome koliko dao i, najvažnije: kada. U području informacija ne postoji žigosanje novčića bez žigosanja vremena.

Mora se naglasiti da je nemogućnost povezivanja događaja s točkama u vremenu u distribuiranim sustavima bila neriješeni problem koji je onemogućio da decentralizirana evidencija ikad bude moguća sve dok Satoshi Nakamoto nije izumio rješenje.

-Gregory Trubetskoy (2018)

Decentralizirano vrijeme

Vrijeme donosi sve stvari.

-Eshil (525. pr. - 456. pr. Kr.)

Vrijeme i red imaju vrlo intiman odnos. Kao što je Leslie Lamport istaknuo u svom radu iz 1978. „Vrijeme, satovi i poredak događaja u distribuiranom sustavu“: "Koncept vremena je temelj za naš način razmišljanja. Izveden je iz temeljnijeg koncepta redoslijeda u kojem se događaji događaju." U nedostatku središnje točke koordinacije, naizgled intuitivni pojmovi "prije", "poslije" i "istovremeno" se raspadaju. Lamportovim riječima: "koncept 'događanja prije' definira nepromjenjivi djelomični poredak događaja u distribuiranom višeprocesnom sustavu."

Drugačije rečeno: Tko bi trebao biti zadužen za vrijeme ako nije dopušteno postavljanje nekoga na čelo? Kako možete imati pouzdani sat ako ne postoji središnji referentni okvir?

Možda mislite da je rješavanje ovog problema jednostavno jer svatko može koristiti samo svoj sat. Ovo funkcionira samo ako je sat svima točan i, što je još važnije, svi igraju pošteno. U suprotstavljenom sustavu oslanjanje na pojedinačne satove bila bi katastrofa. I, zbog relativnosti, ne funkcionira dosljedno u svemiru.

Kao misaoni eksperiment, zamislite kako biste mogli prevariti sustav kada bi svatko bio zadužen za vođenje vremena za sebe. Mogli biste se pretvarati da je transakcija koju sada šaljete zapravo od jučer --- iz nekog razloga je samo odgođena --- na taj način i dalje biste imali sav novac koji ste danas potrošili. Zbog asinkrone komunikacije koja je svojstvena svakom decentraliziranom sustavu, ovaj scenarij je više od teorijskog misaonog eksperimenta. Poruke doista kasne, vremenske oznake su netočne, a zahvaljujući relativističkim efektima i prirodnom ograničenju brzine našeg svemira, sve je samo ne lako razlučiti poredak stvari bez središnjeg autoriteta ili promatrača.

Tko je tamo? Kuc kuc.

-Asinkrona šala

Kako bismo bolje ilustrirali nerješivost problema, pogledajmo konkretan primjer. Zamislite da i vi i vaš poslovni partner imate pristup bankovnom računu vaše tvrtke. Poslujete po cijelom svijetu, pa vam je bankovni račun u Švicarskoj. U New Yorku ste, a poslovni partner u Sydneyu. Za vas je 3. siječnja, a vi uživate u prekrasnoj nedjeljnoj večeri u svom hotelu. Za njega je već ponedjeljak ujutro, pa odlučuje kupiti doručak debitnom karticom vašeg zajedničkog bankovnog računa. Cijena je 27 dolara. Dostupni saldo je 615 dolara. Lokalno vrijeme je 8:21 ujutro.

Istodobno ćete svoj boravak platiti drugom debitnom karticom povezanom s istim bankovnim računom. Cijena je 599 dolara. Dostupni saldo je 615 dolara. Lokalno vrijeme je 17:21.

Tako dolazi do toga da  --- u točno istom trenutku --- obojica povučete karticu. Što se događa? (Dragi fizičari, oprostite što koristim "isti trenutak" --- zanemarit ćemo relativističke efekte i činjenicu da za sada ne postoji apsolutno vrijeme u našem svemiru. Također ćemo zanemariti da koncept sinkronih događaja stvarno ne postoji. Bitcoin je dovoljno već dovoljno kompliciran takav kakav jest!).

Središnja evidencija vaše banke vjerojatno će primiti jednu transakciju prije druge, tako da će jedan od vas imati sreće, a drugi ne toliko. Ako transakcije stignu u istom trenutku --- recimo u istoj milisekundi --- banka bi morala odlučiti tko će potrošiti novac.

E sad, što bi se dogodilo da nema banke? Tko odlučuje tko je prvi provukao karticu? Što ako ne koordinirate samo vas dvoje, već stotine ili čak tisuće ljudi? Što ako ne vjerujete tim ljudima? Što ako neki od tih ljudi pokušavaju izvesti prevaru, npr. vraćajući satove unatrag tako da izgleda kao da su novac potrošili nekoliko minuta ranije?

Alat koji se odnosi na vrijeme potreban je za uspostavljanje kanonskog reda i provedbu jedinstvene povijesti u odsutnosti središnjeg koordinatora.

-Giacomo Zucco, Otkrivamo Bitcoin (2019)

Upravo je ovaj problem razlog zašto su svi prethodni pokušaji digitalne gotovine zahtijevali centralizirani registar. Uvijek ste morali vjerovati nekome da ispravno identificira redoslijed stvari. Za održavanje vremena bila je potrebna centralizirana stranka.

Bitcoin rješava ovaj problem ponovnim izmišljanjem samog vremena. On kaže ne sekundama i kaže da blokovima.

Mjerimo vrijeme, blok po blok

"Slava vremena je smiriti svađene kraljeve,

razotkriti laž i iznijeti istinu na vidjelo,

utisnuti pečat vremena u ostarjele stvari,

probuditi jutro i stražariti noć,

učiniti nepravdu krivcu dok ne ispravi;"

-William Shakespeare, Silovanje Lucrece (1594)

Svi satovi se oslanjaju na periodične procese, nešto što bismo mogli nazvati "otkucajem". Poznato kuckanje djedovog sata u biti je isto kao i molekularno-atomsko zujanje naših modernih kvarcnih i cezijevih satova. Nešto se ljulja --- ili oscilira --- i mi jednostavno brojimo te zamahe dok se ne zbroje u minutu ili sekundu.

Za velike satove s njihalom, ove ljuljačke su dugačke i lako vidljive. Za manje i specijaliziranije satove potrebna je posebna oprema. Frekvencija sata --- koliko često otkucava --- ovisi o njegovom slučaju upotrebe.

Većina satova ima fiksnu frekvenciju. Uostalom, želimo točno znati vrijeme. Postoje, međutim, satovi koji imaju promjenjivu frekvenciju. Metronom, na primjer, ima promjenjivu frekvenciju koju možete postaviti prije nego što počnete otkucavati. Dok metronom održava konstantan tempo nakon što je postavljen, vrijeme Bitcoina varira za svaki tik jer je njegov unutarnji mehanizam vjerojatnost. Svrha je, međutim, ista: održati glazbu živom kako bi se ples mogao nastaviti.

*prvi blok (6 dana)

**vremenske oznake između blokova mogu pokazati negativnu deltu

Činjenica da je Bitcoin sat skrivena je na površni pogled. Doista, Satoshi ističe da Bitcoinova mreža kao cjelina djeluje kao sat, ili, njegovim riječima: distribuirani poslužitelj vremenske oznake.

U ovom radu predlažemo rješenje problema dvostruke potrošnje korištenjem peer-to-peer distribuiranog poslužitelja vremenske oznake za generiranje računskog dokaza o kronološkom redoslijedu transakcija.

-Satoshi Nakamoto (2009)

Da je vremenski žig bio temeljni problem kojega je trebalo riješiti, također je očito ispitivanjem reference na kraju manifesta o Bitcoinu. Od ukupno osam referenci, tri se odnose na vremensko označavanje:

• Kako vremenski označiti digitalni dokument - S. Haber, W.S. Stornetta (1991.)
• Poboljšanje učinkovitosti i pouzdanosti digitalnog vremenskog žigosanja - D. Bayer, S. Haber, W.S. Stornetta (1992.)
• Dizajn sigurne usluge vremenskog žiga s minimalnim zahtjevima povjerenja od strane H. Massiasa, X.S. Avila i J.-J. Quisquater (svibanj 1999.)

Kao što su Haber i Stornetta istaknuli 1991., digitalno vremensko žigosanje odnosi se na računalno praktične postupke koji korisniku  --- ili protivniku, što se toga tiče --- datiranje unatrag ili unaprijed, čine neizvedivim. Za razliku od fizičkih dokumenata, digitalne dokumente je lako mijenjati, a promjena ne ostavlja nužno nikakve znakove na samom fizičkom mediju. U digitalnom području krivotvorine i manipulacije mogu biti savršene.

Savitljiva priroda informacija razlog je što je vremensko žigosanje digitalnih dokumenata detaljno razrađeni i sofisticirani proces. Naivna rješenja ne prolaze. Uzmimo, na primjer, tekstualni dokument. Ne možete jednostavno dodati datum na kraj dokumenta jer bi svi --- uključujući i vas --- mogli jednostavno promijeniti datum u budućnosti. Također, mogli biste izmisliti bilo koji datum.

Vrijeme je kauzalni lanac

U ekstremnom pogledu, svijet se može promatrati samo kao veze, ništa drugo.

-Tim Berners-Lee, Weaving the Web (1999)

Određivanje datuma je opći problem, čak i u nedigitalnom području. Ono što je u svijetu otmica poznato kao “autentifikacija putem novina” opće je rješenje problema proizvoljnih vremenskih oznaka.

Ovo funkcionira jer je novine teško lažirati i lako ih je provjeriti. Teško ih je lažirati jer se današnja naslovnica odnosi na jučerašnje događaje, događaje koje otmičar nije mogao predvidjeti da bi slika bila stara tjednima. Po proksiju ovih događaja, slika je dokaz da je taoc bio još živ na dan izlaska novina.

Ova metoda ističe jedan od ključnih pojmova kada je u pitanju vrijeme: kauzalnost (uzročnost). Strelica vremena opisuje uzročnu vezu događaja. Nema uzročnosti, nema vremena. Kauzalnost je također razlog zašto su kriptografske hash funkcije tako ključne kada su u pitanju dokumenti s vremenskim žigom u kibernetičkom prostoru: one uvode uzročnu vezu. Budući da je praktički nemoguće stvoriti valjani kriptografski hash bez odgovarajućeg dokumenta na prvom mjestu, uvodi se uzročna veza između dokumenta i hasha: dotični podaci su postojali prije, a hash je generiran kasnije. Drugim riječima: bez računalne ireverzibilnosti jednosmjernih funkcija ne bi bilo kauzalnosti u kibernetičkom prostoru.

S ovim kauzalnim gradivnim blokom na mjestu, može se smisliti sheme koje stvaraju lanac događaja, uzročno-posljedično povezujući A s B i C i tako dalje. U tom smislu, sigurni digitalni vremenski žig pomiče nas iz bezvremenskog mjesta u eteru u područje digitalne povijesti.

Kauzalnost fiksira događaje u vremenu. Ako je neki događaj definiran određenim ranijim događajima i definira određene naknadne događaje, tada je događaj sigurno uklješten na svoje mjesto u povijesti.

-Bayer, Haber, Stornetta (1992)

Podrazumijeva se da je kauzalnost od najveće važnosti kada su u pitanju ekonomski proračuni. A budući da evidencija nije ništa drugo nego utjelovljenje ekonomskih proračuna više sudionika koji surađuju, kauzalnost je bitna za svaku evidenciju.

Potreban nam je sustav kako bi se sudionici dogovorili o jedinstvenoj povijesti […]. Rješenje koje predlažemo počinje s poslužiteljem vremenske oznake.

-Satoshi Nakamoto (2009)

Fascinantno je da su svi dijelovi slagalice zbog kojih Bitcoin funkcionira ranije već postojali. Već 1991. Haber i Stornetta uveli su dvije sheme zbog kojih je “teško ili nemoguće proizvesti lažne vremenske oznake”. Prva se oslanja na treću stranu od povjerenja; druga, razrađenija shema “distribuiranog povjerenja” ne. Autori su čak identificirali inherentne probleme povjerenja u kauzalni lanac događaja i ono što bi bilo potrebno za ponovno pisanje povijesti. Po njihovim riječima, "jedina moguća prevara je priprema lažnog lanca vremenskih oznaka, dovoljno dugog da iscrpi i najsumnjivijeg izazivača kojeg čovjek očekuje." Sličan vektor napada danas postoji u Bitcoinu, u obliku 51% napada (više o tome u kasnijem poglavlju).

Godinu dana kasnije, Bayer, Haber i Stornetta su nadogradili svoj prethodni rad i predložili korištenje stabala umjesto jednostavnih povezanih popisa za povezivanje događaja. Ono što danas poznajemo kao Merkle Trees jednostavno su učinkovite strukture podataka za determinističko stvaranje hasha iz više raspršenih brojeva. Za vremensko označavanje, to znači da možete učinkovito grupirati više događaja u jednu "kvačicu". U istom radu, autori predlažu da bi se model distribuiranog povjerenja uveden 1991. mogao poboljšati provođenjem ponavljajućeg "svjetskog prvenstva" kako bi se odredio jedan "pobjednik" koji naširoko objavljuje rezultirajući hash negdje javno, poput novina. Zvuči poznato?

Kao što ćemo vidjeti, pokazalo se da su novine također izvrstan način razmišljanja o drugom sastojku vremena: nepredvidljivosti.

Uzročnost i nepredvidljivost

Vrijeme nije stvarnost [hupostasis], već koncept [noêma] ili mjera [metron]…

-Antifon, O istini (3. stoljeće n.e.)

Iako je kauzalnost bitna, ona sama nije dovoljna. Također nam je potrebna nepredvidljivost da bi vrijeme teklo. U fizičkom području promatramo prirodne procese kako bismo opisali tijek vremena. Uočavamo opći porast entropije i to nazivamo strelicom vremena. Iako se čini da su zakoni prirode u većini slučajeva nesvjesni u pogledu smjera ove strelice, neke stvari se, praktično govoreći, ne mogu poništiti. Ne možete odmutititi jaje, kako kažu.

Slično, funkcije povećanja entropije potrebne su za uspostavljanje strelice vremena u digitalnom području. Baš kao što je praktički nemoguće odmutititi jaje, praktički je nemoguće dešifrirati SHA256 hash ili kriptografski potpis.

Bez ovog povećanja entropije, mogli bismo ići naprijed i nazad u vremenu htjeli-ne htjeli. Slijed Fibonaccijevih brojeva, na primjer, je kauzalan, ali ne i entropijski. Svaki broj u nizu uzrokuju dva broja koja su bila prije njega. U tom smislu, to je kauzalni lanac. Međutim, nije korisno za određivanje vremena, jer je niz potpuno predvidljiv. Isto kao što otmičar ne može jednostavno stati ispred kalendara koji pokazuje današnji datum, ne možemo koristiti predvidljive procese kao dokaz vremena. Uvijek se moramo osloniti na nešto što se ne može unaprijed predvidjeti, poput naslovne stranice današnjih novina.

Bitcoin se oslanja na dva izvora nepredvidljivosti: transakcije i dokaz o radu (proof-of-work). Baš kao što nitko ne može predvidjeti kako će izgledati sutrašnje novine, nitko ne može predvidjeti kako će izgledati sljedeći Bitcoinov blok. Ne možete predvidjeti koje će transakcije biti uključene, jer ne možete predvidjeti koje će se transakcije emitirati u budućnosti. I, što je još važnije, ne možete predvidjeti tko će pronaći rješenje za trenutnu zagonetku dokazivanja rada i kakvo će to rješenje biti.

Međutim, za razliku od novina otmičara, dokaz o radu izravno je fizički povezan s onim što se direktno dogodilo. To nije samo zapis događaja — to je sam događaj. Vjerojatnostna izravnost dokaza rada uklanja povjerenje iz jednadžbe. Jedini način da pronađete valjani dokaz o radu je puno nagađanja, a za samo jedno nagađanje potrebno je malo vremena. Vjerojatnostni zbroj ovih nagađanja je ono što izgrađuje vremenski lanac koji čini Bitcoin.

Koristeći kauzalnost hash lanaca i nepredvidljivost dokaza o radu, Bitcoin mreža pruža mehanizam za uspostavljanje neosporne povijesti događaja kojima smo svjedočili. Bez kauzalnosti, nemoguće je razdvojiti ono što je bilo prije i ono što je došlo poslije. Bez nepredvidljivosti, kauzalnost je besmislena.

Ono što svaki otmičar intuitivno shvaća, izričito su istaknuli Bayer, Haber i Stornetta 1992. godine: „Da bi se utvrdilo da je dokument nastao nakon određenog trenutka, potrebno je prijaviti događaje koji se nisu mogli predvidjeti prije nego što su se dogodili."

Upravo je kombinacija kauzalnosti i nepredvidljivosti ono što omogućuje stvaranje umjetnog "sada" u inače bezvremenskom digitalnom području. Kao što Bayer, Haber i Stornetta ističu u svom radu iz 1991.: „slijed klijenata koji traže vremenske oznake i hasheve koje predaju ne mogu se znati unaprijed. Dakle, ako uključimo bitove iz prethodnog niza zahtjeva klijenta u potpisani certifikat, tada znamo da se vremenska oznaka pojavila nakon ovih zahtjeva. […] No, zahtjev za uključivanjem bitova iz prethodnih dokumenata u certifikat također se može koristiti za rješavanje problema ograničenja vremena u drugom smjeru, jer tvrtka za vremensko žigosanje ne može izdavati kasnije certifikate osim ako ne raspolaže aktualnim zahtjevom .”

Svi dijelovi slagalice već su postojali. Ono što je Satoshi uspio je spojiti ih na način da iz jednadžbe ukloni "tvrtku s vremenskim žigom".

Dokaz vremena

"Causa latet: vis est notissima.

Uzrok je skriven, ali rezultat je poznat."

-Ovidije, Metamorfoze, IV. 287 (8. god.)

Rekapitulirajmo: da bismo koristili novac u digitalnom području, moramo se osloniti na evidencije. Da bi evidencije bile pouzdane, potreban je nedvosmislen red. Za uspostavljanje reda potrebne su vremenske oznake. Stoga, ako želimo u digitalnom području imati novac koji ne zahtijeva povjerenje, moramo ukloniti sve entitete koji stvaraju i upravljaju vremenskim oznakama i svaki pojedinačni entitet koji je zadužen za samo vrijeme.

Bio je potreban genije kao što je Satoshi Nakamoto da bi pronašao rješenje: “Da bismo implementirali distribuirani poslužitelj vremenske oznake na ravnopravnoj osnovi, morat ćemo koristiti sustav dokazivanja rada sličan Hashcashu Adama Backa.”

Moramo koristiti sustav dokazivanja rada (proof-of-work) jer nam treba nešto što je izvorno u digitalnom području. Nakon što shvatite da je digitalno područje informatičke (računalne) prirode, očit je zaključak da je računanje sve što imamo. Ako je vaš svijet napravljen od podataka, manipulacija podacima je sve što postoji.

Proof-of-work funkcionira u ravnopravnom okruženju jer se ne bazira na povjerenju, a ne bazira se na povjerenju jer je odvojen od svih vanjskih ulaza — kao što su očitanja satova (ili novina, u onom slučaju). Oslanja se na jednu i samo jednu stvar: računanje zahtijeva rad, a u našem svemiru rad zahtijeva energiju i vrijeme.

Premošćivanje vremena

"Znam da mi radi.

Dok prelazimo most — zapaljeni most —

Sa plamenom iza nas,

Mi prednjačimo.

Ti i ja smo, dušo, protiv svijeta."

-Kate Bush, Gorući most (1985)

Bez dokaza o radu uvijek bismo naišli na problem proročice jer su fizičko i informacijsko područje vječno nepovezani. Oznake na vašem popisu ovaca nisu vaše ovce, karta nije teritorij, a sve što je napisano u jučerašnjim novinama nije nužno ono što se dogodilo u stvarnom svijetu. Na isti način, samo zato što koristite sat iz stvarnog svijeta za zapisivanje vremenske oznake ne znači da je to zapravo vrijeme.

Jednostavno rečeno, jednostavno ne postoji način za osigurati da podaci vjerno predstavljaju stvarnost, osim ako je stvarnost u pitanju inherentna samim podacima. Briljantna stvar kod Bitcoin-ovog dokaza o radu s varijabilnom zahtjevnošću je to što on stvara vlastitu stvarnost, zajedno sa svojim prostorom i vremenom.

Dokaz o radu pruža izravnu vezu između digitalnog i fizičkog područja. Drugim riječima, to je jedina veza koja se može uspostaviti na način koji ne zahtijeva povjerenje. Sve ostalo će se uvijek oslanjati na vanjske inpute.

Zahtjevnost rudarenja novog Bitcoinovog bloka je prilagođena kako bi se osiguralo da tanka nit između Bitcoinovog vremena i našeg vremena ostane netaknuta. Poput sata, zahtjevnost rudarenja se prilagođava svakih 2016 blokova. Cilj ove prilagodbe je zadržati prosječno vrijeme od deset minuta između blokova. Upravo tih deset minuta održava stabilnu vezu između fizičkog i informacijskog područja. Posljedično, potreban je osjećaj za ljudsko vrijeme da bi se podesili otkucaji Bitcoin sata. Prilagodba koja bi se isključivo temeljila na blokovima ne bi funkcionirala jer bi bila potpuno odvojena od našeg ljudskog svijeta, a cijela svrha prilagodbe je spriječiti nas domišljate ljude u pronalaženju blokova prebrzo (ili presporo).

Kao što nam je Einstein pokazao, vrijeme nije statična stvar. Ne postoji takva stvar kao univerzalno vrijeme na koje bismo se mogli osloniti. Vrijeme je relativno, a istovremenost ne postoji. Zbog ove činjenice same po sebi sve su vremenske oznake — posebno na velikim udaljenostima  - inherentno nepouzdane, čak i bez suprotstavljnih aktera. (Usput, zbog toga se vremenske oznake GPS satelita moraju stalno prilagođavati).

Za Bitcoin, činjenica da su naše ljudske vremenske oznake neprecizne nije previše važna. Također, nije važno što uopće nemamo apsolutni referentni okvir. Oni samo moraju biti dovoljno precizni da izračunaju donekle pouzdan prosjek kroz 2016 blokova. Kako bismo to zajamčili, vremenska oznaka "mesnog prostora" bloka prihvaća se samo ako ispunjava dva kriterija:

1. Vremenska oznaka mora biti veća od srednje vremenske oznake prethodnih 11 blokova.
2. Vremenska oznaka mora biti manja od vremena prilagođenog mreži plus dva sata. ("Vrijeme prilagođeno mreži" jednostavno je medijan vremenskih oznaka koje vraćaju svi čvorovi povezani s vama).

Drugim riječima, prilagodba zahtjevnosti odnosi se na održavanje konstantnog vremena, a ne na stalnu razinu sigurnosti, težine ili potrošnje energije. Ovo je genijalno jer dobar novac mora koštati u vremenu, a ne energiji. Samo povezivanje novca s energijom nije dovoljno da proizvede apsolutnu dragocjenost, jer bi nam svako poboljšanje u proizvodnji energije omogućilo stvaranje više novca. Vrijeme je jedino čega nikada nećemo moći napraviti više. To je ultimativni resurs, kako ističe Julian Simon. To Bitcoin čini konačno ograničenim oblikom novca jer je njegovo izdavanje izravno povezano s konačno ograničenim resursom našeg svemira: vremenom.

Prilagodba zahtjevnosti je ključna jer bi bez nje unutarnji sat Bitcoina imao tendenciju ići sve brže kako se sve više rudara pridruži mreži ili se poboljšava učinkovitost uređaja za rudarenje. Brzo bismo naletjeli na problem koordinacije kojega Bitcoin namjerava riješiti. Čim vrijeme bloka padne ispod određenog praga, recimo, 50 milisekundi, bilo bi nemoguće dogovoriti se o zajedničkom stanju, čak ni u teoriji. Svjetlosti je potrebno oko 66 milisekundi da dođe s jedne strane Zemlje na drugu. Stoga, čak i da su naša računala i ruteri savršeni, vratili bismo se na početak: s obzirom na dva događaja, bilo bi nemoguće reći koji se događaj dogodio prije, a koji poslije. Bez povremenih prilagodbi bitcoina, naišli bismo na beznadni pokušaj rješavanja problema koordinacije brže od brzine svjetlosti. Vrijeme je također u korijenu problema kriptografske nestabilnosti, koji je opisan u poglavlju 1. Kriptografija funkcionira zbog asimetrije vremena: potrebno je kratko vrijeme da se izgradi kriptografski zid i dugo vrijeme da se probije — osim ako nemate ključ.

Stoga, u nekom smislu, dokaz o radu — i prilagodba zahtjevnosti koja ide uz to — umjetno usporava vrijeme, barem iz perspektive Bitcoin mreže. Drugim riječima: Bitcoin tjera njegov unutarnji ritam čija niska frekvencija omogućuje dovoljno međuspremnika za kašnjenje komunikacije između kolega. Svakih 2016 blokova interni Bitcoinov sat se prilagođava tako da će se — u prosjeku — samo svakih 10 minuta pronaći jedan važeći blok.

Iz vanjske perspektive, Bitcoin usmjerava kaotični nered globalno emitiranih asinkronih poruka u paralelni svemir, ograničen vlastitim pravilima i vlastitim osjećajem za prostor i vrijeme. Transakcije u mempoolu su bezvremenske sa stajališta Bitcoinove mreže. Tek kada je transakcija uključena u važeći blok, dodjeljuje joj se vrijeme: broj bloka u kojeg je uključena.

*BitCoin v0.01 ALPHA (2009)

Teško je prenaglasiti koliko je ovo elegantno rješenje. Nakon što ste u mogućnosti stvoriti vlastitu definiciju vremena, trivijalno je dešifrirati ono što je bilo prije i što je došlo poslije. Zauzvrat, dogovaranje o tome što se dogodilo, kojim redoslijedom i, posljedično, tko kome što duguje, također postaje trivijalno.

Prilagodba zahtjevnosti osigurava da su otkucaji unutarnjeg Bitcoinovog metronoma donekle konstantni. Ono je dirigent Bitcoinovog orkestra. To je ono što glazbu održava živom.

Ali zašto se uopće možemo osloniti na posao? Odgovor je trostruk. Možemo se osloniti na njega zato jer računanje zahtijeva rad, posao zahtijeva vrijeme, a posao o kojem je riječ  — pogađanje slučajnih brojeva  — ne može se obaviti učinkovito.

Probabilističko vrijeme

Vrijeme se neprestano račva prema nebrojenim budućnostima.

-Jorge Luis Borges, Vrt staza koje se račvaju (1941)

Pronalaženje važećeg nonca za Bitcoin blok je igra pogađanja. To je vrlo slično bacanju kocke, bacanju novčića ili vrtenju ruleta. Vi, u biti, pokušavate pronaći izvanastronomski veliki slučajni broj. Nema napretka u pronalaženju rješenja. Ili pogodite jackpot, ili ne.

Svaki put kad bacite novčić, šansa da će se pojaviti glava ili pismo je 50% — čak i ako ste ga prije bacili dvadeset puta, a svaki put bi se okrenuo na glavu. Slično tome, svaki put kada čekate da dođe novi bitcoin blok, šansa da će ga se naći ove sekunde je ~0,16%. Nije važno kada je zadnji blok pronađen. Približno vrijeme čekanja za sljedeći blok uvijek je isto: ~10 minuta.

Iz toga proizlazi da je svaki pojedinačni otkucaj ovog sata nepredvidljiv. U odnosu na naše ljudske satove, čini se da je ovaj sat spontan i neprecizan. To je nebitno, kako ističe Gregory Trubetskoy: „Nije važno što je ovaj sat neprecizan. Važno je da je to isti sat za sve i da se stanje lanca može nedvosmisleno vezati za otkucaje ovog sata.” Bitcoinov sat može biti vjerojatnost, ali nije iluzoran.

"Vrijeme je iluzija,

vrijeme za gablec dvostruko više."

-Douglas Adams (1979)

Sadašnji trenutak, međutim, apsolutno može biti iluzija u Bitcoinu. Budući da u mreži nema središnjeg autoriteta, mogu se pojaviti čudne situacije. Iako je malo vjerojatno, moguće je da se u isto vrijeme pronađe valjani blok (opet: isprika svim fizičarima), zbog čega će sat otkucavati naprijed na dva različita mjesta odjednom. Međutim, budući da će se dva različita bloka vrlo vjerojatno razlikovati po svom sadržaju, sadržavat će dvije različite povijesti, obje jednako valjane.

To je poznato kao podjela lanca i prirodni je proces Nakamotovog konsenzusa. Poput jata ptica koje se nakratko podijeli na dva dijela samo da bi se ponovo spojilo, čvorovi na Bitcoin mreži će se na kraju nakon nekog vremena konvergirati u zajedničku povijest, zahvaljujući vjerojatnosti nagađanja.

Nakamotov konsenzus jednostavno navodi da se ispravna povijest može pronaći u najdužem lancu, tj. lancu s najvećim brojem dokaza o radu ugrađenim u njega. Dakle, ako imamo dvije povijesti A i B, neki rudari će pokušati graditi na povijesti A, drugi će pokušati graditi na povijesti B. Čim jedan od njih pronađe sljedeći valjani blok, druga grupa je programirana da prihvati to da su bili na krivoj strani povijesti i da prijeđu na najteži lanac — lanac koji, po definiciji, predstavlja ono što se zapravo dogodilo. U Bitcoinu povijest uistinu pišu pobjednici.

Primatelj plaćanja treba dokaz da se u vrijeme svake transakcije većina čvorova složila da je to prva primljena. […] Kada postoji više dvostruko potrošenih verzija iste transakcije, jedna i samo jedna će postati važeća. Primatelj plaćanja mora pričekati jedan sat ili više prije nego što povjeruje da je isplata valjana. Mreža će do tada riješiti sve moguće utrke dvostruke potrošnje.

-Satoshi Nakamoto (2009)

U ovoj jednostavnoj izjavi leži tajna problema distribuirane koordinacije. Tako je Satoshi riješio problem "istovremenog plaćanja" s kojim su se naši fiktivni poslovni partneri ranije susreli. Riješio je to jednom zauvijek, prokleti bili relativistički efekti!

Zbog ove vjerojatnosti Bitcoinovog sata, sadašnji trenutak — ono što nazivamo vrhom lanca — uvijek je neizvjestan. Prošlost — blokovi zakopani ispod vrha lanca — sve je izvjesnija.

Što je potrebno temeljitije razumijevanje, to se mora ići dalje u prošlost.

Gordon Clark, Kršćanski pogled na ljude i stvari, str. 58. (1951)

Posljedično, Bitcoinov sat bi se mogao s vremena na vrijeme premotati, za neke kolege, za otkucaj ili dva. Ako se dogodi da vaš vrh lanca — sadašnji trenutak — izgubi od konkurentskog vrha lanca, vaš će se sat prvo premotati unatrag, a zatim skočiti naprijed, nadjačavajući zadnjih nekoliko otkucaja za koje ste mislili da su već povijest. Ako je vaš sat vjerojatnost, to mora biti i vaše razumijevanje prošlosti.

"Tik-tak tik-tak tik — koliko je sati?

Tik-tak tik-tak... završava na c619.

Jeste li sigurni da je ovo u redu? Jesmo li vjerojatno zakasnili?

Apsoluti nisu bitni: prije devet dolazi osam.

Sat nije točan; ponekad ide obrnuto.

Točno vrijeme podrazumijeva centar; to je korijen ove kletve!

Ipak, ovaj sat nastavlja otkucavati, tak-tak i tik-tak,

nema profita od varanja; samo tik-tak i sljedeći blok."

Smiješna mala rima o Bitcoinu i vremenu (2020)

Zaključak

Vrijeme je još uvijek jedna od velikih misterija u fizici, ona koja dovodi u pitanje samu definiciju što je fizika.

-Jorge Cham i Daniel Whiteson: Nemamo pojma: Vodič kroz nepoznati svemir, str. 117 – 118 (2017)

Praćenje stvari u informacijskom području podrazumijeva praćenje slijeda događaja, što zauzvrat zahtijeva praćenje vremena. Praćenje vremena zahtijeva dogovor o "sada"—trenutku u vremenu koji vječno povezuje ustaljenu prošlost s neizvjesnom budućnošću. U Bitcoinu, ovo "sada" je vrh najdužeg lanca dokazivanja rada.

Za strukturu vremena bitna su dva gradivna elementa: uzročne veze i nepredvidljivi događaji. Uzročne veze su potrebne za definiranje prošlosti, a nepredvidljivi događaji potrebni su za izgradnju budućnosti. Ako bi slijed događaja bio predvidljiv, bilo bi moguće preskočiti naprijed. Ako pojedinačni koraci niza nisu povezani, bilo bi trivijalno promijeniti prošlost. Zbog njegovog unutarnjeg osjećaja za vrijeme, ludo je teško prevariti Bitcoin. Trebalo bi prepraviti prošlost ili predvidjeti budućnost. Bitcoinov vremenski lanac sprječava oboje.

Gledanje Bitcoina kroz leću vremena trebalo bi jasno pokazati da “blockchain” — struktura podataka koja uzročno povezuje više događaja zajedno — nije glavna inovacija. To čak i nije nova ideja, kao što je vidljivo proučavanjem literature o vremenskim oznakama prošlosti.

Blockchain je lanac blokova.

-Peter Todd

Ono što je nova ideja — ono što je Satoshi shvatio — je kako se samostalno dogovoriti o povijesti događaja bez središnje koordinacije. Pronašao je način za implementaciju decentralizirane sheme vremenskog žiga koja (a) ne zahtijeva tvrtku ili poslužitelj s vremenskim žigom, (b) ne zahtijeva novine ili bilo koji drugi fizički medij kao dokaz i (c) može zadržati otkucaje manje-više konstantnima, čak i kada se radi u okruženju sa sve bržim radnim taktom CPU-a.

Mjerenje vremena zahtijeva kauzalnost, nepredvidljivost i koordinaciju. U Bitcoinu, kauzalnost je osigurana jednosmjernim funkcijama: kriptografskim hash funkcijama i digitalnim potpisima koji su u srži protokola. Nepredvidljivost osiguravaju i zagonetka o dokazu rada kao i interakcija s drugim kolegama: ne možete unaprijed znati što drugi rade i ne možete unaprijed znati koje će biti rješenje zagonetke dokaza o radu. Koordinacija je omogućena prilagodbom zahtjevnosti, čarobnim začinom koji povezuje Bitcoinovo vrijeme s našim. Bez ovog mosta između fizičkog i informacijskog područja, bilo bi nemoguće dogovoriti se o vremenu oslanjajući se samo na podatke.

Bitcoin je vrijeme na više načina. Njegove jedinice su pohranjeno vrijeme jer su novac, a njegova mreža je vrijeme jer je to decentralizirani sat. Neumorno otkucavanje ovog sata je ono što stvara sva čarobna svojstva Bitcoina. Bez toga bi se Bitcoinov zamršeni ples raspao. Ali s njim, svatko na Zemlji ima pristup nečemu uistinu čudesnom: Čarobnom Internetskom Novcu.

Prevod: bitcoin-balkan.com

Pregled sadržaja

1. Pojedinac je Suveren
2. Odgovornost je Programirana

Postoji izreka među bitcoinerima, koja, kako vreme prolazi, postaje sve istinitija i očiglednija: Ti ne menjaš Bitcoin. Bitcoin menja tebe.

Zašto je to tako? U početku nisam bio siguran kako da odgovorim na ovo pitanje; Jednostavno sam znao da je to istina. Razlozi za to ostali su neka vrsta misterije za mene. Da, Bitcoin je neverovatno otporan na promene. I da, zdrav novac smanjuje vaše vremenske preference. To je definitivno veliki deo toga. Takođe postoji istorijska tendencija ka bogaćenju, pa bi bogatstvo i ekonomska sloboda, koje dolaze sa tim, mogli biti drugi deo.

Novac, međutim, nije uvek blagoslov. On teži da pojača i dobre i loše osobine. Takođe ima moć da korumpira, i ima potencijal da izludi ljude. Ako niste pažljivi, ono što je započelo kao iznenadno bogatstvo, uskoro se može pretvoriti u napitak ega koji vas napije, i koji se završava sindromom Bitcoin Derangement-a.

Već postoji dosta tekstova o kratkim vremenskim preferencijama i bogatstvu, zbog čega želim da se usredsredim na treću stvar koju vam Bitcoin nameće: odgovornost.

Pojedinac je Suveren

Cela ideja Bitcoin-a je uklanjanje posrednika iz jednačine. Pouzdane treće strane su sigurnosne rupe i ukoliko ne želimo da ponovimo greške iz prošlosti, naša je kolektivna odgovornost da te sigurnosne rupe eliminišemo kad god i gde god možemo. Bitcoin omogućava eliminisanje pouzdanih trećih strana jer se sam uspostavlja odozdo prema gore, umesto da se kreira odozgo prema dole. U Bitcoin-u vaš suverenitet može biti apsolutan.

Bitcoin naglašava suverenitet pojedinca, kako u teoriji, tako i u praksi. Omogućava ekonomskim akterima da slobodno skladište i razmenjuju vrednosti, ne zahtevajući ništa osim validnog kriptografskog potpisa. Identitet grupe, pol, boja kože, starost, politička ili verska pripadnost – sve je irelevantno u očima protokola. Ako vaša transakcija ima validan potpis, Bitcoin će vas shvatiti ozbiljno. Bez obzira da li ste osoba, pas ili borbeni helikopter.

Baš kao što se intersekcionalnost rešava fokusiranjem na pojedinca, problem pouzdanih trećih strana rešava se fokusiranjem na pojedinačne čvorove. Uklanjanjem socijalnog i političkog identiteta, ostaje pojedinac. Uklonite pouzdane treće strane i spoljne izvore istine, i ostaje samosuvereni čvor. I baš kao što je ljudsko dostojanstvo nepovredivo, nepovrediva je i samopotvrđujuća istina koju predstavlja vaš Bitcoin čvor, eng. Bitcoin node. Ako bi spoljni autoritet mogao da se umeša u istinu vašeg čvora, cela poenta Bitcoin-a bila bi sporna.

“Die Würde des Menschen ist unantastbar.” – Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo

Artikel 1 des Grundgesetzes für die Bundesrepublik Deutschland – Član 1. Osnovnog zakona Savezne Republike Nemačke

Sve se svodi na pojedinačne čvorove. Stoga, se sve svodi na pojedince koji upravljaju tim čvorovima.

Odgovornost je Programirana

Postoji razlog zašto bitcoineri govore o „putovanju“ niz zečju rupu. Jedini način da uđete u Bitcoin je da započnete sa malim ulaganjem, i postepeno se poboljšavate. Nije ni lako ni komforno, ali je i neophodno. Ne možete sve uraditi „ispravno“ prvog dana. Izazovi su preveliki, paradigma promena je previše radikalna, previše kompromisa, a pitanja previše detaljna.

Shodno tome, moj savet prijateljima i porodici ostaje isti: počnite da skupljate sats-ove već danas. To možda u ovim okolnostima i nije savršen savet za sve, ali u mojim očima je savršen samo iz sledećeg razloga: primorava vas da napravite prvi korak, a to je da uzmete nekoliko sats-ova na svoje ime.

Jednom kada steknete nešto bitcoin-a, ubacili ste sebe u igru. A kad jednom udjete u igru, na putu ste da postanete sve više samouvereniji. Na putu ste da preuzmete odgovornost za svoje finansije, svoju ušteđevinu, svoju budućnost i, možda pomalo iznenađujuće, za budućnost Bitcoina.

Zvuči veličanstveno? Dozvolite mi da objasnim: naučićete da zapravo ne posedujete bitcoin-e ukoliko ne držite svoje ključeve. Saznaćete da ne možete biti sigurni da je ono što zapravo držite bitcoin, osim ako svoje transakcije ne potvrdite svojim čvorom. Saznaćete da je Bitcoin šta god vi odlučite da jeste, da vrednost bitcoin-a ne dolazi spolja već iznutra, i da maksimalna korisnost u svetu Bitcoin-a zahteva prihvatanje maksimalne odgovornosti.

Osnovna stvarnost kako Bitcoin mreža funkcioniše, u kombinaciji sa sve većim brojem izveštaja o ovom efektu – lična transformacija ostvarena prihvatanjem Bitcoin Standarda – tera me da verujem da nije samo mesec ono što je programirano, već i prihvatanje odgovornosti takođe.

Budući da je bitcoin dizajniran da radi zauvek, koliko god iskustva da imate u igri, uskoro ćete imati veliku količinu. Kako raste kupovna moć vaše bitcoin gomile, tako će da rase i vaš podsticaj da postanete prvoklasni građanin Bitcoina. Želećeš da naučiš kako da se staraš o sebi. Želećeš da naučiš kako da pokreneš sopstveni čvor.

To prevazilazi mantre „nisu tvoji ključevi, nije tvoj bitcoin“ i „nije tvoj čvor, nisu tvoja pravila“. U vašem je najboljem interesu da podržite mrežu, bilo pokretanjem čvora, doprinosom hash snage, ili indirektno podržavanjem razvoja bitcoin-a. I tu dolazi do udarca: pokretanje sopstvenog čvora znači da učestvujete u samoj mreži, što vas neizbežno uključuje u proces definisanja šta je Bitcoin. Budući da vam niko ne može reći šta je to Bitcoin, morate odlučiti šta je vama Bitcoin, iznova i iznova. Mreža je rastući organizam koji se neprestano menja, a priroda prihvatanja nadogradnje protokola će u više navrata nametati pitanje identiteta Bitcoin-a svojim učesnicima.

Šta je Bitcoin? A šta bi trebao da bude? Nedostatak centralnog autoriteta podrazumeva da je odgovor na ova pitanja vaša trajna odgovornost. Međutim, pre nego što se usudite da preuzmete ovu odgovornost, vi morate preduzeti prvi korak i početi da štedite sami.

Autor: Gigi / Prevod na srpski: Plumsky

Postoji sveto carstvo privatnosti za svakog čoveka gde on bira i pravi odluke – carstvo stvoreno na bazičnim pravima i slobode koje zakon, generalno, ne sme narušavati. Džefri Fišer, Arhiepiskop Canterberija (1959)

Pre ne toliko dugo, uobičajen režim interneta je bio neenkriptovan običan tekst (plain text). Svi su mogli špiunirati svakoga i mnogi nisu o tome ni razmišljali. Globalno obelodanjivanje nadzora 2013. je to promenilo i danas se koriste mnogo bezbedniji protokoli i end-to-end enkripcija postaje standard sve više. Iako bitcoin postaje tinejdžer, mi smo – metaforično govoreći – i dalje u dobu običnog teksta narandžastog novčića. Bitcoin je radikalno providljiv protokol sam po sebi, ali postoje značajni načini da korisnik zaštiti svoju privatnost. U ovom članku želimo da istaknemo neke od ovih strategija, prodiskutujemo najbolje prakse, i damo preporuke koje mogu primeniti i bitcoin novajlije i veterani.

Zašto je privatnost bitna

Privatnost je potrebna da bi otvoreno društvo moglo da funkcioniše u digitalnoj eri. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatna stvar je nešto što neko ne želi da ceo svet zna, a tajna stvar je nešto što neko ne želi bilo ko da zna. Privatnost je moć da se čovek selektivno otkriva svom okruženju.

Ovim snažnim rečima Erik Hjus je započeo svoj tekst Sajferpankov Manifesto (Cypherpunk's Manifesto) 1993. Razlika između privatnosti i tajanstvenosti je suptilna ali jako važna. Odlučiti se za privatnost ne znači da neko ima tajne koje želi sakriti. Da ovo ilustrujemo shvatite samo da ono što obavljate u svom toaletu ili u spavaćoj sobi nije niti ilegalno niti tajna (u mnogim slučajevima), ali vi svejedno odlučujete da zatvorite vrata i navučete zavese.

Slično tome, koliko para imate i gde ih trošite nije naručito tajna stvar. Ipak, to bi trebalo biti privatan slučaj. Mnogi bi se složili da vaš šef ne treba da zna gde vi trošite vašu platu. Privatnosti je čak zaštićena od strane mnogobrojnih internacionalnih nadležnih organa. Iz Američke Deklaracije Prava i Dužnosti Čoveka (American Declaration of the Rights and Duties of Man) Ujedinjenim Nacijama, napisano je da je privatnost fundamentalno prava gradjana širom sveta.

Niko ne sme biti podvrgnut smetnjama njegovoj privatnosti, porodici, rezidenciji ili komunikacijama, niti napadnuta njegova čast i reputacija. Svi imaju pravo da se štite zakonom protiv takvih smetnja ili napada. Artikal 12, Deklaracija Ljudskih Prava Ujedinjenih Nacija

Bitcoin i privatnost

Iako je bitcoin često opisivan kao anoniman način plaćanja medijima, on u stvari poseduje potpuno suprotne osobine. On je poluanoniman u najboljem slučaju i danas mnogima nije ni malo lako primeniti taktike da bi bili sigurni da njihov poluanonimni identitet na bitcoin mreži ne bude povezan sa legalnim identitetom u stvarnom svetu.

Bitcoin je otvoren sistem. On je javna baza podataka koju svako može da proučava i analizira. Znači, svaka transakcija koja je upisana u tu bazu kroz dokaz rada (proof-of-work) postojaće i biće otkrivena dokle god bitcoin postoji, što znači - zauvek. Ne primenjivati najbolje prakse privatnosti može imati štetne posledice u dalekoj budućnosti.

Privatnost, kao sigurnost, je proces koji je težak, ali nije nemoguć. Alatke nastavljaju da se razvijaju koje čuvaju privatnost kad se koristi bitcoin and srećom mnoge od tih alatki su sve lakše za korišćenje. Nažalost ne postoji panacea u ovom pristupu. Mora se biti svesan svih kompromisa i usavršavati te prakse dok se one menjaju.

Najbolje prakse privatnosti

Kao i sve u bitcoinu, kontrola privatnosti je postepena, korak po korak, procedura. Naučiti i primeniti ove najbolje prakse zahteva strpljivost i odgovornost, tako da ne budite obeshrabreni ako vam se čini da je to sve previše. Svaki korak, koliko god bio mali, je korak u dobrom pravcu.

Koje korake preduzeti da bi uvećali svoju privatnost:

• Budite u vlasništvu sami svojih novčića
• Nikad ne ponavljajte korišćenje istih adresa
• Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (Know your customer - KYC)
• Minimizirajte sve izloženosti trećim licima
• Upravljajte svojim nodom
• Koristite Lightning mrežu za male transakcije
• Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije
• Koristite metodu CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića

Budite u vlasništvu sami svojih novčića: Ako ključevi nisu tvoji, onda nije ni bitcoin. Ako neko drugo drži vaš bitcoin za vas, oni znaju sve što se može znati: količinu, istoriju transakcija pa i sve buduće transakcije, itd. Preuzimanje vlasništva bitcoina u svoje ruke je prvi i najvažniji korak.

Nikad ne kroistite istu adresu dvaput: Ponavljanje adresa poništava privatnost pošiljalca i primaoca bitcoina. Ovo se treba izbegavati pod svaku cenu.

Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (KYC): Vezivati svoj legalni identitet za svoje bitcoin adrese je zlo koje se zahteva od strane mnogih državnih nadležnosti. Dok je efektivnost ovih zakona i regulacija disputabilno, posledice njihovog primenjivanja su uglavnom štetne po korisnicima. Ovo je očigledno pošto je česta pojava da se te informacije često izlivaju iz slabo obezbeđenih digitalnih servera. Ako izaberete da koristite KYC servise da bi nabavljali bitcoin, proučite i razumite odnos između vas i tog biznisa. Vi ste poverljivi tom biznisu za sve vaše lične podatke, pa i buduće obezbeđenje tih podataka. Ako i dalje zarađujete kroz fiat novčani sistem, mi preporučujemo da koristite samo bitcoin ekskluzivne servise koji vam dozvoljavaju da autamatski kupujete bitcoin s vremena na vreme. Ako zelite da potpuno da izbegnete KYC, pregledajte https://bitcoinqna.github.io/noKYConly/.

Minimizirajte sve izloženosti trećim licima: Poverljivost trećim licima je bezbednosna rupa (https://nakamotoinstitute.org/trusted-third-parties/). Ako možete biti poverljivi samo sebi, onda bi to tako trebalo da bude.

Upravljajte svojim nodom: Ako nod nije tvoj, onda nisu ni pravila. Upravljanje svojim nodom je suštinska potreba da bi se bitcoin koristio na privatan način. Svaka interakcija sa bitcoin mrežom je posrednjena nodom. Ako vi taj nod ne upravljate, čiji god nod koristite može da vidi sve što vi radite. Ova upustva (https://bitcoiner.guide/node/) su jako korisna da bi započeli proces korišćenja svog noda.

Koristite Lightning mrežu za male transakcije: Pošto Lightning protokol ne koristi glavnu bitcoin mrežu za trasakcije onda je i samim tim povećana privatnost korišćenja bez dodatnog truda. Iako je i dalje rano, oni apsolutno bezobzirni periodi Lightning mreže su verovatno daleko iza nas. Korišćenje Lightning-a za transakcije malih i srednjih veličina će vam pomoći da uvećate privatnost a da smanjite naplate svojih pojedinačnih bitcoin transakcija.

Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije: Proveravanje adresa na javnim blok pretraživačima povezuje te adrese sa vašim IP podacima, koji se onda mogu koristiti da se otkrije vaš identitet. Softveri kao Umbrel i myNode vam omogućavaju da lako koristite sami svoj blok pretraživač. Ako morate koristiti javne pretraživače, uradite to uz VPN ili Tor.

Koristite CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića: Pošto je bitcoin večan, primenjivanje saradničkih CoinJoin praksa će vam obezbediti privatnost u budućnosti. Dok su CoinJoin transakcije svakovrsne, softveri koji su laki za korišćenje već sad postoje koji mogu automatizovati ovu vrstu transakcija. Samourai Whirlpool (https://samouraiwallet.com/whirlpool) je odličan izbor za Android korisnike. Joinmarket (https://github.com/joinmarket-webui/jam) se može koristiti na vašem nodu. A servisi postoje koji pri snabdevanju vašeg bitcoina istog trenutka obave CoinJoin tranzakciju automatski.

Zaključak

Svi bi trebalo da se potrude da koriste bitcoin na što privatniji način. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatnost je ljudsko pravo i mi svi trebamo da branimo i primenljujemo to pravo. Teško je izbrisati postojeće informacije sa interneta; a izbrisati ih sa bitcoin baze podataka je nemoguće. Iako su daleko od savršenih, alatke postoje danas koje vam omogućavaju da najbolje prakse privatnosti i vi sami primenite. Mi smo vam naglasili neke od njih i - kroz poboljšanje u bitcoin protokolu kroz Taproot i Schnorr - one će postajati sve usavršenije.

Bitcoin postupci se ne mogu lako opisati korišćenjem tradicionalnim konceptima. Pitanja kao što su "Ko je vlasnik ovog novca?" ili "Odakle taj novac potiče?" postaju sve teža da se odgovore a u nekim okolnostima postaju potpuno beznačajna.

Satoši je dizajnirao bitcoin misleći na privatnost. Na nivou protokola svaka bitcoin transakcija je proces "topljenja" koji za sobom samo ostavlja heuristične mrvice hleba. Protokolu nije bitno odakle se pojavio bilo koji bitcoin ili satoši. Niti je njega briga ko je legalan identitet vlasnika. Protokolu je samo važno da li su digitalni potpisi validni. Dokle god je govor slobodan, potpisivanje poruka - privatno ili ne - ne sme biti kriminalan postupak.

Dodatni Resursi

This Month in Bitcoin Privacy | Janine

Hodl Privacy FAQ | 6102

Digital Privacy | 6102

UseWhirlpool.com | Bitcoin Q+A

Bitcoin Privacy Guide | Bitcoin Q+A

Ovaj članak napisan je u saradnji sa Matt Odellom, nezavisnim bitcoin istraživačem. Nađite njegove preporuke za privatnost na werunbtc.com

Originalni tekst