Razumijevanje Bitcoina (HR)

Razumijevanje Bitcoina (HR)

Originalni tekst na medium.com

07.10.2019 / Autor: LuxBTC

Uvod

U ovom članku osvrnut ćemo se na razine informiranosti o bitcoinu s kojim se pojedinac susreće i znanja koja bi trebao usvojiti za dublje razumijevanje bitcoina. Mnogi su već čuli za bitcoin, ali površno razumijevanje može dovesti do potpuno krive percepcije pogotovo ako se za izvor informacija koriste neobjektivni i tehnički netočni medijski članci. Proces razumijevanja bitcoina iziskuje puno vremena i novih informacija koje na prvu nisu lako dostupne stoga ćemo pokušati dati uvid u tijek i izvore informiranja kao i pitanja koja bismo trebali postavljati.

Razina I - Prvi kontakt

Čuli smo od poznanika da je kupio bitcoine i zaradio na njima. Znamo iz medija da je bitcoin digitalna kriptovaluta i da ju najčešće koriste kriminalci za drogu i pranje novca. Oni koji su uspjeli zaraditi na bitcoinu, imali su sreće jer su ga uspjeli prodati na vrijeme i dobiti novac za njega jer je bitcoin vjerojatno neki oblik piramidalne sheme.

Informacije koje posjedujemo:

  • bitcoin je digitalna kriptovaluta
  • bitcoin koriste kriminalci
  • na bitcoinu se može zaraditi ako imamo sreće i uspijemo ga prodati za novac
  • bitcoin je neki oblik piramidalne sheme

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

  • što je to digitalna kriptovaluta?
  • zašto bitcoin koriste kriminalci?
  • kako izgleda kupnja i prodaja bitcoina?
  • što je to piramidalna shema?

Mnogi će ostati na ovoj razini i prihvatiti negativno mišljenje o bitcoinu. Svaka nova informacija iz medija, koja je najčešće vezana za nagli pad cijene ili napad hakera na kripto-mjenjačnice, bit će dodatna potvrda da se bitcoina treba kloniti. U mnoštvu ljudi koji će se prikloniti tom mišljenju naći će se pojedinci koji će htjeti saznati nešto više o njemu, najčešće privučeni onim dijelom gdje se na bitcoinu može zaraditi.

Razina II - Špekulacija i brza zarada

Čuli smo da cijena bitcoina naglo raste i pada te je vrlo nepredvidljiv. Ljudi se vole kockati i špekulirati s cijenom pa zašto ne isprobati sreću na njemu prije nego što cijena padne na nulu.

Još uvijek ne znamo kako bitcoin funkcionira, ali saznali smo da možemo uplatiti novac na neke od kripto-mjenjačnica te na njima kupiti bitcoin i njime špekulirati. Kupili smo dio od jednog bitcoina (npr. 0.01 BTC) u vrijednosti od 200 eura. Cijena mu je kroz idućih nekoliko tjedana porasla te smo u dobitku 20%. Očekivali smo nastavak rasta pa ga nismo prodavali, ali cijena je oštro pala te smo sada u minusu 30%. U strahu da nam se gubitak ne poveća, prodajemo 0.01 BTC natrag u eure, naravno uz gubitak jer bitcoin trenutno vrijedi manje nego kad smo ga kupili. Kockali smo se i izgubili dok je naš prijatelj bio manje pohlepan te je iskoristio dobitak od 10%.

Informacije koje posjedujemo:

  • na kripto-mjenjačnicama (burzama) možemo kupiti bitcoine
  • ne moramo nužno kupiti cijeli bitcoin s obzirom da se može dijeliti na decimale
  • cijena bitcoina je vrlo volatilna i nepredvidljiva
  • bitcoinom se špekulira pa se ne razlikuje od kockanja

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

  • zašto bitcoin ima cijenu?
  • zašto je cijena bitcoina volatilna i nepredvidljiva?
  • koliko su kripto-mjenjačnice sigurne?

Nekima se posrećilo s bitcoinom, nekima nije. Sigurno je da takva internetska valuta ne može imati vrijednost jer ne postoji nikakav razlog zašto joj cijena toliko skače i pada. Najbolje se onda kloniti takvog oblika zarade.

Razina III - Odakle Bitcoinu vrijednost

Mnogi koji su čuli za bitcoin reći će — bitcoin nema vrijednost jer ne služi ničemu. Također, bitcoin je samo digitalni zapis koji nije opipljiv te je jedini razlog zašto još uvijek ima cijenu taj što je cijena potpuno umjetna te se još nije našla zadnja naivčina koja će ga otkupiti i neće više moći prodati jer ga više nitko neće htjeti kupiti. Tada će balon puknuti.

Informacije koje posjedujemo:

  • bitcoin je digitalni zapis koji ne služi ničemu
  • cijena bitcoina je umjetna jer bitcoin nema vrijednost
  • sustav će se urušiti kad više nitko ne bude htio otkupiti bitcoine

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

  • kako izgleda i funkcionira struktura bitcoina kao digitalni zapis?
  • kako se kretala cijena bitcoina od početka njegovog izuma i što nam to govori?

Razina IV - Više strana Bitcoina

Do sada smo se dotakli osnovnog ekonomskog dijela bitcoina iz kojeg smo saznali da bitcoin posjeduje tržišnu cijenu te da se njime može trgovati kao i s ostalim tržišnim instrumentima poput dionica, zlata, valuta itd. Bitcoin također ima tržišnu kapitalizaciju jer je poznat ukupan broj bitcoina u cirkulaciji kao i cijena jednog bitcoina.

No, razumijevanje bitcoina i odgovore na naša pitanja nećemo dobiti kroz njegovu osnovnu ekonomiju koja nam trenutno jedino govori da tržište bitcoina postoji jer postoji njegova ponuda i potražnja. Da bismo naučili što je bitcoin i kako funkcionira, moramo zaviriti u njegovu povijest, tehničku stranu i detalje ekonomije bitcoina koje otvaraju stotine pitanja koja za sobom povlače mrežu mnogih drugih. U tom procesu traženja odgovora nesvjesno ćemo se dotaknuti povijesti samog novca te njegove evolucije kroz tisućljeća, razvoja ljudskog društva i stvaranja monetarne politike, izuma interneta i njegovog utjecaja na društvo te slobodu pojedinca, izuma kriptografije i njezine važnosti te pojavu cypherpunk pokreta, austrijske škole ekonomije, svjetske financijske krize, blockchain tehnologije i njene primjene te još mnogih drugih tema.

Nastanak Bitcoina

Bitcoin je vrlo mlada tehnologija koja nije nastala preko noći nego je produkt rada koji se proteže nekoliko desetljeća u prošlost. Tehnički članak Bitcoina [1] objavio je njegov tvorac 31.10.2008. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, uoči svjetske financijske krize, a prvu verziju Bitcoin softvera objavljuje 3.1.2009. u kojem ostavlja poruku s naslovnice novina The Times, toga dana.

U nastavku slijedi hrvatski prijevod uvodnog poglavlja knjige “Mastering Bitcoin” autora Andreasa Antonopoulosa. [2]

Što je Bitcoin?

Bitcoin je skup koncepata i tehnologija koji čine osnovu ekosustava digitalnog novca. Jedinice valute nazvane bitcoin koriste se za pohranu i prijenos vrijednosti među sudionicima bitcoin mreže. Korisnici bitcoina međusobno komuniciraju putem bitcoin protokola prvenstveno putem interneta, mada se mogu koristiti i druge prijenosne mreže. Bitcoin protokol, dostupan kao softver otvorenog koda, može se izvršavati na širokom rasponu računalnih uređaja, uključujući prijenosna računala i pametne telefone, čineći tehnologiju lako dostupnom.

Korisnici mogu prenositi bitcoin preko mreže i njime ostvariti gotovo sve što se može ostvariti s uobičajenim valutama, uključujući kupovinu i prodaju robe, slanje novca ljudima ili organizacijama itd. Bitcoin se može kupiti, prodati i zamijeniti za druge valute na specijaliziranim burzama. Bitcoin je u određenom smislu savršen oblik novca za internet jer je brz, siguran i bez granica.

Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoini su potpuno virtualni. Ne postoje u fizičkom obliku, pa čak ni digitalnom. Kovanice su obuhvaćene u transakcijama koje prenose vrijednost s pošiljatelja na primatelja. Korisnici bitcoina posjeduju ključeve koji im omogućuju da dokažu vlasništvo nad bitcoinom u bitcoin mreži. Pomoću ovih ključeva mogu potpisati transakcije kako bi otključali vrijednost i potrošili je prijenosom na novog vlasnika. Ključevi se često pohranjuju u digitalnom novčaniku na računalu ili pametnom telefonu korisnika. Posjedovanje ključa koji može potpisati transakciju jedini je preduvjet trošenja bitcoina, čime je kontrola u potpunosti u rukama pojedinog korisnika.

Bitcoin je distribuirani, peer-to-peer (svaki sa svakim) sustav. Kao takav ne postoji središnji poslužitelj ili točka kontrole. Bitcoin se stvara kroz proces nazvan “rudarenje”, koji uključuje nadmetanje u pronalaženju rješenja za matematički problem tijekom obrade bitcoin transakcija. Svaki sudionik u bitcoin mreži (tj. svatko tko koristi uređaj koji pokreće čitav niz bitcoin protokola) može raditi kao rudar, koristeći procesorsku snagu svog računala za provjeru i zapisivanje transakcija. Svakih 10 minuta, u prosjeku, bitcoin rudar može validirati transakcije ostvarene posljednjih 10 minuta te je nagrađen s potpuno novim bitcoinom. U osnovi, rudarenje bitcoina decentralizira izdavanje novih kovanica i funkcije odobrenja središnje banke te zamjenjuje potrebu za bilo kojom središnjom bankom.

Bitcoin protokol uključuje ugrađene algoritme koji reguliraju funkciju rudarenja na mreži. Težina zadatka obrade koju rudari moraju obaviti prilagođava se dinamički tako da u prosjeku svakih 10 minuta netko uspije izvršiti zadatak bez obzira na to koliko se rudara (i koliko procesne snage) natječe u bilo kojem trenutku. Protokol također prepolavlja brzinu stvaranja novih bitcoina svake 4 godine i ograničava ukupni broj bitcoina koji će se stvoriti na fiksni ukupni iznos od 21 milijun kovanica. Rezultat je da broj bitcoina u optjecaju pomno slijedi lako predvidljivu krivulju koja se približava 21 milijunu do 2140. godine. Zbog smanjujuće stope izdavanja bitcoina, dugoročno, bitcoin valuta je deflacijska. Bitcoin se ne može razvodniti printanjem novog novca iznad očekivane stope izdavanja.

Bitcoin je ujedno i naziv protokola, peer-to-peer mreže te distribuirane računalne inovacije. Bitcoin valuta je samo prva primjena ovog izuma. Bitcoin predstavlja vrhunac dugogodišnjeg istraživanja kriptografije i distribuiranih sustava te uključuje četiri ključne inovacije okupljene u jedinstvenu i moćnu kombinaciju. Bitcoin se sastoji od:

  • Decentralizirana peer-to-peer mreža (bitcoin protokol)
  • Knjiga javnih transakcija (blockchain)
  • Skup pravila za neovisnu provjeru transakcija i izdavanje valute (pravila konsenzusa)
  • Mehanizam za postizanje globalnog decentraliziranog konsenzusa na važećem blockchainu (Proof-of-Work algoritam )

(…)

Digitalne valute prije bitcoina

Pojava digitalnog novca usko je povezan s razvojem kriptografije. To nije iznenađujuće kada se razmotre temeljni izazovi korištenja bitova koji predstavljaju vrijednost koja se može zamijeniti za robu i usluge. Tri su osnovna pitanja za svakoga tko prihvaća digitalni novac:

  • Mogu li vjerovati da je novac autentičan i da nije krivotvoren?
  • Mogu li vjerovati da se digitalni novac može potrošiti samo jednom (poznat kao problem “dvostruke potrošnje”)?
  • Mogu li biti siguran da nitko drugi ne može tvrditi da taj novac pripada njima, a ne meni?

Izdavači papirnog novca stalno se suočavaju s problemom krivotvorenja koristeći sve sofisticiranije papire i tehnologiju printanja. Fizički novac lako rješava problem dvostruke potrošnje jer ista novčanica ne može biti na dva mjesta odjednom. Naravno, konvencionalni novac također se često pohranjuje i prenosi digitalno. U tim se slučajevima problemi s krivotvorenjem i dvostrukom potrošnjom rješavaju odobravanjem svih elektroničkih transakcija putem središnjih vlasti koje imaju globalni uvid u valutu u optjecaju. Za digitalni novac, koji ne može iskoristiti takvu vrstu provjere, kriptografija pruža osnovu za povjerenje u legitimnost zahtjeva korisnika. Konkretno, kriptografski digitalni potpisi omogućuju korisniku da potpiše digitalnu imovinu ili transakciju čime dokazuje vlasništvo nad tom imovinom. Uz odgovarajuću arhitekturu, digitalni potpisi također se mogu koristiti za rješavanje problema s dvostrukom potrošnjom.

Kada je kriptografija počela postajati široko dostupna i shvaćena u kasnim 80-ima, mnogi su istraživači pokušali koristiti kriptografiju za konstrukciju digitalnih valuta. Ti rani projekti digitalne valute izdavali su digitalni novac, obično s pokrićem u nacionalnoj valuti ili plemenitim metalom poput zlata.

Iako su te ranije digitalne valute funkcionirale, bile su centralizirane i kao rezultat toga, vlade država i hakeri su ih lako napadali. Rane digitalne valute koristile su središnji zavod zbirnog vođenja računa za podmirivanje svih transakcija u pravilnim intervalima, baš kao i tradicionalni bankarski sustav. Nažalost, u većini slučajeva ove novonastale digitalne valute bile su na meti zabrinutih vlada i na kraju su kroz sudske sporove uklonjene. Neke su propale u spektakularnim padovima kada je matična tvrtka naglo likvidirana. Za otpornost protiv intervencija protivnika, bilo da su legitimne vlade ili kriminalni elementi u pitanju, bila je potrebna decentralizirana digitalna valuta kako bi se izbjegla jedna točka napada. Bitcoin je takav sustav, koji je dizajniran decentralizirano, bez ikakvih središnjih autoriteta ili točke kontrole koji mogu biti napadnuti ili oštećeni.

Povijest Bitcoina

Bitcoin je izumljen 2008. godine objavljivanjem rada pod naslovom „Bitcoin: Peer-to-peer elektronički gotovinski sustav“,[1] napisanog pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Nakamoto je kombinirao nekoliko prethodnih izuma kao što su b-money i HashCash kako bi stvorio potpuno decentralizirani elektronički gotovinski sustav koji se ne oslanja na središnje tijelo za izdavanje valute i potvrđivanje transakcija. Ključna inovacija bila je upotreba distribuiranog sustava izračunavanja (nazvanog algoritam Proof-of-Work) za provođenje globalnih „izbora“ svakih 10 minuta, omogućujući decentraliziranoj mreži da postigne konsenzus o stanju transakcija. Time se elegantno rješava problem dvostruke potrošnje u kojem se jedna valuta može potrošiti dva puta. Prije toga, problem s dvostrukom potrošnjom predstavljao je slabost digitalne valute, a riješen je provjerom svih transakcija putem središnjeg zavoda zbirnog vođenja računa.

Bitcoin mreža pokrenuta je 2009. godine, koju je objavio Nakamoto i koju su tada revidirali mnogi drugi programeri. Procesna snaga algoritma Proof-of-Work (rudarenje), koji pruža sigurnost i otpornost bitcoina, povećala se eksponencijalno te sada nadmašuje kombiniranu procesnu snagu najboljih svjetskih super-računala. Ukupna tržišna vrijednost bitcoina već je premašila 135 milijardi američkih dolara. Najveća transakcija koju je mreža do sada procesuirala bila je 400 milijuna američkih dolara, koja je poslana odmah i obrađena za naknadu od 1 dolara.

Satoshi Nakamoto povukao se iz javnosti u travnju 2011., prepuštajući odgovornost za razvijanje koda i mreže skupini dobrovoljaca. Još uvijek nije poznat identitet osobe ili ljudi koji stoje iza bitcoina. No, ni Satoshi Nakamoto, niti bilo tko drugi ne vrši individualnu kontrolu nad bitcoin sustavom, koji djeluje na temelju potpuno transparentnih matematičkih principa, otvorenog koda i konsenzusa među sudionicima. Sam izum je revolucionaran i već je pokrenuo novu znanost na područjima distribuiranog računalstva, ekonomije i ekonometrije.

[…]

Knjiga “Mastering Bitcoin” pruža detaljan opis tehničkih pojmova, strukture i rada bitcoina te bitcoin mreže. Daje odgovore na mnoga tehnička pitanja i prednosti koje bitcoin pruža. Njen autor, Andreas Antonopoulos najpoznatiji je edukator u Bitcoin zajednici koji dugi niz godina održava brojne govore i edukacijske seminare o važnosti bitcoina diljem svijeta. Sudjelovao je u nekoliko parlamentarnih saslušanja na kojima je educirao političke državne vrhove o novonastaloj bitcoin tehnologiji. Njegovi brojni govori mogu se naći na Youtube kanalu aantonop [3], a neki od njih sakupljeni su u knjige “The Internet of Money (Vol. I, Vol. II)” [4]

Stvaranje šire slike

Nakon usvajanja novih informacija i tehničkih pojmova počet ćemo dobivati širu sliku o bitcoinu. Možda nam i dalje neće biti jasni pojmovi poput rudarenja, 51% napada, Problem bizantinskih generala, kreiranje privatnih i javnih ključeva itd., ali postoje mnogi Youtube videi koji to na slikovit način vrlo dobro objašnjavaju.

Potkovani tehničkim znanjem o bitcoinu, možemo krenuti postavljati pitanja što novcu daje vrijednost, zašto zlato ima vrijednost, koja je sličnost između zlata i bitcoina, zašto su standardne valute inflacijske, kako bitcoin kao deflacijska valuta funkcionira, kako funkcionira monetarna ekonomija i koje su mane današnjeg monetarnog sustava.

Odgovore na ova bitna ekonomska pitanja možemo pronaći u knjizi “The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking” autora Saifedeana Ammousa [5] koja će uskoro biti prevedena na hrvatski jezik u nakladništvu Mate d.o.o.

Saifedean Ammous u svojoj knjizi govori o rijetkosti u pogledu omjera Stock-to-Flow (zaliha i proizvodnje). Objašnjava zašto se zlato i bitcoin razlikuju od ostalih metala poput bakra, cinka, nikl. Zbog toga što imaju visok Stock-to-Flow omjer (SF).

„Za bilo koju potrošnu robu (…) udvostručenje proizvodnje značajno će umanjiti sve postojeće zalihe, što će srušiti cijenu i naštetiti vlasnicima. Skok cijene zlata, koji bi uzrokovao udvostručenje godišnje proizvodnje, bio bi neznatan, povećavajući zalihe za 3% umjesto 1,5%.”

„Upravo je ta konstantno niska stopa stvaranja zaliha zlata temeljni razlog zašto je zlato zadržalo svoju novčanu ulogu kroz ljudsku povijest.”

„Visoka vrijednost stock-to-flow omjera zlata čini ga robom čija tržišna ponuda ima najnižu elastičnost cijene.”

„Postojeće zalihe bitcoina u 2017. bile su oko 25 puta veće od novih bitcoina proizvedenih u toj godini. Taj omjer je upola manji u usporedbi s omjerom za zlato, ali oko 2022. stock-to-flow bitcoina nadmašit će zlato”- Saifedean Ammous

Stock-to-Flow pristup kao pokretač ekonomske analize Bitcoina

Nakon objavljivanja knjige “The Bitcoin Standard”, Stock-To-Flow pristup koji ima porijeklo u analizi tržišta robe, počeo se koristiti kao alat za analizu Bitcoina. Pristup je u skladu s osnovnom idejom koja stoji iza Bitcoina koji je izričito zamišljen kao novo monetarno dobro i usmjeren prema formi novca plemenitih metala. Prema tome novi se bitcoini ne mogu rudariti proizvoljno. Bitcoin je potpuno digitalan stoga se često naziva digitalnim zlatom.

Postoji snažna povezanost između tržišne vrijednosti bitcoina i Stock-To-Flow omjera. Model koji pokazuje ovaj statistički značajan odnos prvi je napravio autor PlanB i iznio rezultate u članku pod nazivom Modeling Bitcoin’s Value with Scarcity.[6]

Iako statistički modeli poput ovoga mogu ukazivati na snažnu zavisnu korelaciju, ne mogu uzeti u obzir utjecaje mnogih drugih, najčešće nepredvidljivih faktora, stoga uvijek postoji šansa da u potpunosti krivo prognoziraju budućnost.

Rana faza

Bitcoin je vrlo mlada tehnologija nastala tijekom svjetske financijske krize. U prvih 10 godina postojanja prošao je kroz mnoge faze. Od uporabe na crnom tržištu, trgovanja na nereguliranim burzama i hakerskih napada na njih do reguliranog trgovanja bitcoin terminskim ugovorima (futures contract), teme rasprava i korištenja u financijskim analizama poznatih svjetskih banaka te ostalih financijskih institucija itd.

Zbog povijesnog dugoročnog rasta cijene bitcoina te njegovog velikog potencijala kao nove tehnologije, mnogi se odlučuju ne koristiti ga još kao platno sredstvo nego ga nakon kupnje čuvaju. Do sada se pokazao kao dugoročno dobar instrument očuvanja vrijednosti osobne imovine, poput zlata, no idući pravi test za bitcoin bit će pojavom nove financijske krize.

Razvoj bitcoina podsjeća na razvoj interneta ranih 90-ih godina. Mnogi nisu razumjeli što internet predstavlja, korporacije čije je poslove ugrožavao, predviđale su mu propast te su smatrale da kućanstva neće imati potrebu za njime, stvorena je medijska slika da se internetom služe samo kriminalci, pedofili, ljubitelji pornografije. Danas se struktura interneta uvelike razlikuje u odnosu na njegovu ranu fazu te je neizostavan dio naših života koji je pokrenuo digitalnu revoluciju i unaprijedio životni standard ljudi diljem svijeta. Bitcoin se danas naziva i internetom novca.

Lightning network

Drugi sloj protokola na bitcoin mreži pod nazivom Lightning network, predstavljen je 2016. godine kao potencijalno rješenje za problem skalabilnost bitcoin mreže. Skalabilnost trenutno ne predstavlja problem, ali ako uporaba bitcoina postane široko rasprostranjena tj. ako se bitcoin počne koristiti u budućnosti kao svakodnevno platno sredstvo, iznimno je važno da mreža može podržati i obraditi veliki broj transakcija po sekundi. *Lightning network *je trenutno u beta fazi razvoja te preostaje vidjeti hoće li zaživjeti ili će se možda pojaviti neko drugo naprednije rješenje.

Zaključak

U ovom članku osvrnuli smo se na razine informiranosti o bitcoinu i znanja koja bismo trebali usvojiti za dublje razumijevanje bitcoina. Naveli smo izvore za tehničku i ekonomsku stranu bitcoina pomoću kojih možemo doći do odgovora na mnoga pitanja i dobiti širu sliku o bitcoinu.

Nitko ne zna što budućnost donosi i u kojem smjeru će se bitcoin razvijati — hoće li nadmašiti zlato u ulozi očuvanja vrijednosti osobne imovine, hoće li postati uvaženo globalno platno sredstvo te smanjiti monetarnu moć centralnih banaka ili nešto sasvim treće. Jedino što je sigurno da se svijest o trenutnom velikom nesrazmjeru bogatstva i moći širi, kao i zlouporaba moći za vlastite političke interese pojedinaca, na štetu naroda kojem se oduzimaju privatnost, sloboda, mogućnost izbora te da su u društvu potrebne mnoge promjene.

“The central bank must be trusted not to debase the currency, but the history of fiat currencies is full of breaches of that trust. Banks must be trusted to hold our money and transfer it electronically, but they lend it out in waves of credit bubbles with barely a fraction in reserve.” — Satoshi Nakamoto

Reference

[1] https://bitcoin.org/bitcoin.pdf — Satoshi Nakamoto, 2008

[2] Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain — Andreas A. Antonopoulos, 2016

[3] https://www.youtube.com/user/aantonop

[4] The Internet of Money (Vol. I, Vol. II) — Andreas A. Antonopoulos, 2016-2017

[5] The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking — Saifedean Ammous, 2018

[6] Modeling Bitcoin’s Value with Scarcity — PlanB @100trillionUSD, 2019